O socijalnoj distanci u vrijeme koronavirusa

Nemojte se socijalno distancirati, dovoljna je fizička distanca!

  • Laura Horelli, Social distances, 1999.

Posljednjih se dana u javnosti od strane eksperata i vlasti učestalo koristi izraz ‘socijalna distanca’ umjesto jednostavnijih, preciznijih, manje nadmenih izraza poput ‘razmaka’, ‘odvojenosti’ i sličnih [1]. Sociološka struka danas nije dovoljno jasna ni glasna, za što je djelomično kriva i sama struka (mea culpa), ali djelom se radi i o nesklonosti vremena analizama na makro i latentnoj razini [2]. Georg Simmel je još početkom prošlog stoljeća, deset godina prije haranja španjolske gripe, pisao o razlikovanju geometrijskog i metaforičkog aspekta distance. Fizička udaljenost prilikom svakodnevnih kontakata i to uobičajena, a ne konkretna, tek je jedan lako uočljiv indikator ili proxy društvene udaljenosti. Socijalna distanca znači nešto više i nešto drugo [3]. Jedan od najznačajnijih predstavnika Čikaške sociološke škole Robert E. Park socijalnu distancu definira kao „razrede i stupnjeve razumijevanja i intimnosti koji karakteriziraju osobne i društvene odnose općenito“ [4]. Distanca se može izraziti prema pojedincima i društvenim skupinama. Tako se pripadnik određene društvene skupine mora pridržavati „primjerene distance“ prema pripadnicima neke druge društvene skupine – a svi su „sposobni slagati se sa svima, pod uvjetom da se svatko pridržava svoje primjerene distance“ [5].

Socijalna se distanca najčešće iskazuje Bogardusovom skalom socijalne distance. Preciznije rečeno modificira se, evaluira i koristi skala koju je konstruirao Emory S. Bogardus između dva svjetska rata, pokrenuvši time metodološki utemeljen pristup mjerenju stavova. „Skalom se određuje stupanj socijalnog razumijevanja, intimnosti i bliskosti među ljudima, a formirana je kao kontinuum koji polazi od bliskih, intimnih odnosa i završava s hladnim i neprijateljskim odnosima“ [6], primjerice od prihvaćanja uskog srodstva putem braka, rodbinstva, kumstva; zatim prijateljstva, poznanstva, susjedstva, sugrađanstva ili odnosa poput ‘povjeravanja djece na čuvanje’, poslovnih ili kolegijalnih odnosa, preko npr. izbjegavanja zajedničkog pojavljivanja u javnosti, isključivo kratkotrajnog podnošenja prisutnosti u istoj državi (posjetitelj bez zadržavanja) do protjerivanja iz zemlje određenih pojedinaca ili grupa. Ispitanik subjektivno (jer objektivno niti ne može postići sve te odnose s pripadnicima različitih rasnih, vjerskih, supkulturnih i inih grupa koje su u istraživačkom fokusu) bira ‘do kuda bi s kime išao/la’. Predrasude prema vanjskim grupama su kod nekih i u nekim zaoštrenim situacijama toliko jake da se u anketne instrumente ponekad na kraju negativnog pola uvrštavaju tvrdnje poput ‘sve ih treba pobiti’ jer na primjeru etničkog sukoba neki stereotipima, pored etničke distance, opravdavaju akcije etničkog ostracizma, pa čak i krvave „etničke agresije“ [7]. U mirnodopskim uvjetima na linč se rjeđe poziva, ali se u trač-partiji lako označava one koje ‘ne bi ni štapom dirali’.

Upozoravanje na one koji krše propisanu izolaciju ili ‘ne drže dovoljan razmak’ može pomoći u suzbijanju širenja epidemije, ali pripazimo da ne zagazimo u odvratnu atmosferu mržnje nalik onoj iz ratnih 1990-ih u kojoj su prokazivanja nerijetko bila okidač za nasilje, bilo zbog osobnog straha (podebljanog zavišću prema tuđoj slobodi ili mogućnostima) bilo zbog kolektivne i odozgo poticane isključivosti (pojačane zauzimanjem ispražnjenih ili novih socijalnih pozicija). I danas će s najgorim posljedicama stradati marginalizirani, pogotovo oni ekonomski deprivirani koji su stigmatizirani po još pokojem ključu (npr. prema izgledu, tjelesnim osobinama i/ili seksualnosti). S jedne strane ih je lakše tj. nažalost društveno prihvatljivije osuđivati i optužiti za sve nedaće (jer svaliti krivnju na Drugog nekako želimo, a virus kao Drugi nam je suviše apstraktan), dok s druge strane marginalizirani po definiciji imaju manje (ne nužno brojkom) mreže potpore i ostale vrste kapitala. Nismo ni u ovoj krizi svi jednaki/e: npr. žene u sektoru skrbi i trgovine te manualne radnice/i (sjetimo se prekarnih dostavljača/ica) su, ako već ne izloženije opasnostima nego liječnička struka, onda slabije osigurane. Pozivanje na to kako je samoizolacija i izvanredno stanje eto baš zgodna prilika za ‘rad na sebi’ ili ‘osjećaj zajedništva’ jest klasna privilegija za odabrane, dok je za nepovlaštene – kič.

Barem bi sociologinje i sociolozi ‘nedostatnu socijalnu distancu’ iz mainstream medija i s društvenih mreža trebali nazivati pravim imenom, a uzroke masovnog neodgovornog ponašanja potražiti u društvenoj strukturi, a ne prvoloptaški u karakteru ili kućnom odgoju pojedinaca, ili pak u mentalitetu skupina na osnovu vlastitog dojma o njima. Ironično, općeprihvaćen lijek za egzistencijalni stres u slučajevima opće ugroze, kako za ‘običnog čovjeka’ tako i za sociološku ekspertizu, upravo je smanjenje socijalne distance.

 

Izvor Rukavina

Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta UNIZG,
21.3.2020.

[1] Vidi tekst Nataše Škaričić.

[2] Domaće sociologinje su ipak prisutne, intervjue objavljene povodom krize uzrokovane koronavirusom možete pronaći na sljedećim poveznicama: 
Valerija Barada, UNIZD, ovdje. 
Anči Leburić , UNIST, ovdje.

[3] Vidi link.

[4] Park, R. 1924: 339.

[5] Park, R. (1924: 341) u: Boneta, Ž., Ivković, Ž., Lacmanović, T. (2013). Interkulturalne kompetencije odgojiteljica i socijalna distanca. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 62(4), 479-494.

[6] Boneta i sur., 2013, str. 485.

[7] Čulig, 1992, prema Boneta i sur., 2013, str. 489. 

Predavanje “PISA 2018 u Hrvatskoj: zašto su ostvareni rezultati društveno relevantni?”, Zadar

Pozivamo vas na javno predavanje kolegice dr. sc. Margarete Gregurović (Institut za migracije i narodnosti, Zagreb), pod naslovom “PISA 2018 u Hrvatskoj: zašto su ostvareni rezultati društveno relevantni?“.

Predavanje će biti održano u srijedu, 26.02. u 18 sati, u Gradskoj knjižnici Zadar, a u sklopu ciklusa javnih predavanja („Javna sociologija“) u organizaciji zadarskog Odjela za sociologiju.

Poziv možete pronaći ovdje.

 

Obavijest o dodjeli priznanja “Rudi Supek” prof. dr. sc. Ingi Tomić Koludrović

Na sjednici Predsjedništva Hrvatskog sociološkog društva održanoj 29.11.2019. prema Pravilniku o dodjeli priznanja jednoglasno je odlučeno da se priznanje „Rudi Supek“ za iznimna značajna postignuća, uspjehe i zasluge za razvoj sociologije i HSD-a dodijeli prof. dr. sc. Ingi Tomić Koludrović.

Doprinosi laureatkinje razvoju sociološke struke, ali i razvoju HSD-a kao našeg strukovnog udruženja su višestruki, no potrebno je spomenuti kako je kolegica Tomić Koludrović u dva mandata bila i predsjednica HSD-a u kojima se posebno posvetila internacionalizaciji Društva te je značajno doprinijela kvaliteti rada Društva. Cijeli tekst obrazloženja o dodjeli priznanja možete pronaći u prilogu.

Uručenje priznanja održat će se 23.01.2020. u Društvu sveučilišnih nastavnika (Frankopanska 22) tijekom Svečane sjednice Društva s početkom u 18 sati kada će laureatkinja održati i predavanje. Detaljnije informacije o Svečanoj sjednici i predavanju bit će objavljene tijekom sljedećeg tjedna.

Predavanje: Rod i ‘rodna ideologija’ – u čemu je problem?, 16.1. Split

Poštovane kolegice i kolege,

zadovoljstvo nam je pozvati Vas na predavanje pod naslovom Rod i ‘rodna ideologija’ – u čemu je problem?. Predavanje se održava u okviru ciklusa ‘Sociološki razgovori’, u organizaciji splitske podružnice Hrvatskog sociološkog društva.

Predavanje će održati dr. sc. Rebeka Anić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – područni centar Split). Navedeno predavanje uz raspravu održat će se u četvrtak 16. 1. 2020. s početkom u 18.00h na adresi Zagrebačka 3, Split (Predavaonica Umjetničke akademije, Sveučilište u Splitu).

Veselimo se Vašem dolasku!

Srdačan pozdrav,

Doc. dr. sc. Marija Lončar
Hrvatsko sociološko društvo, podružnica u Splitu

Toni Popović, mag.soc.
Hrvatsko sociološko društvo, podružnica u Splitu

Predavanje: Što je „integracija migranata“ Stare politike i novi problemi – 15.01., Zadar

Poštovani članovi,

Pozivamo vas na javno predavanje pod naslovom Što je „integracija migranata“ Stare politike i novi problemi, koje će održati prof. dr. sc. Saša Božić (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru) i dr. sc. Simona Kuti (Institut za migracije i narodnosti, Zagreb) u srijedu, 15.01. u 18 sati, u Gradskoj knjižnici Zadar. Predavanje se održava u sklopu ciklusa javnih predavanja („Javna sociologija“) u organizaciji zadarskog Odjela za sociologiju.

Sažetak predavanja možete pronaći ovdje.

Poštovani članovi,

Podružnica HSD-a u Splitu poziva Vas na predavanje Darije Ivošević u sklopu ciklusa „Sociološki razgovori“, pod naslovom: “Iskustvo outanja gej muškaraca“. Predavanje će se održati u četvrtak 19. 12. u 18 sati u predavaonici Umjetničke akademije, Zagrebačka 3, Split.
Više možete pročitati na sljedećoj poveznici: Sociološki razgovori – poziv na predavanje – Darija
Veselimo se Vašem dolasku!

Predavanje “Rodna dimenzija strategija kućanstava u Hrvatskoj”, 28.11., Split

Poštovane kolegice i kolege,

zadovoljstvo nam je pozvati Vas na predavanje pod naslovom Rodna dimenzija strategija kućanstava u Hrvatskoj. Predavanje se održava u okviru ciklusa „Sociološki razgovori“, u organizaciji splitske podružnice Hrvatskog sociološkog društva.

Predavanje će održati Augustin Derado (Institut društvenih znanosti – područni centar Split). Navedeno predavanje uz raspravu održat će se u četvrtak 28. 11. 2019. s početkom u 18.00h na adresi Zagrebačka 3, Split (Predavaonica Umjetničke akademije, Sveučilište u Splitu).

Veselimo se Vašem dolasku!

Srdačan pozdrav,

Doc. dr. sc. Marija Lončar
Hrvatsko sociološko društvo, podružnica u Splitu

Toni Popović, mag. soc.
Hrvatsko sociološko društvo, podružnica u Splitu

Predavanje mr. sc. Mirka Petrića: „Žene i mediji: turske sapunice u Hrvatskoj“ 27.11., Zadar

Pozivamo vas na predavanje mr. sc. Mirka Petrića, višeg predavača na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, pod naslovom „Žene i mediji: turske sapunice u Hrvatskoj“, koje će biti održano u srijedu, 27.11. u 18 sati, u Gradskoj knjižnici Zadar.

Gledate li turske televizijske serije? Zašto vas privlače „sapunice“? Na ova pitanja, koja se posljednjih godina često postavljaju ženama u Hrvatskoj, pokušat će odgovoriti predavanje koje će se održati u srijedu, 27. studenog 2019. s početkom u 18 sati, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar. Mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u tom će predavanju iznijeti i raspraviti rezultate kvalitativnog istraživanja provedenog na temu ženske potrošnje medijskih sadržaja kojima se često spočitava trivijalnost i kulturna bliskost „Balkanu“. Kvalitativna građa prikupljena istraživanjem upućuje na to da intervjuirane žene ne gledaju turske serije stoga što zbog „kulturne bliskosti“ prepoznaju „svijet života“ prikazan u njima. Njihova su čitanja medijski pismena, a „trivijalni žanr“ pokazuje se poticajnim predloškom za učenje i reflektiranje o svijetu i kod visokoobrazovanih žena.

Predavanje se održava u sklopu ciklusa javnih predavanja i diskusija „Javna sociologija“ u organizaciji Odjela za sociologiju. Istraživanje na kojem se temelji predavanje provedeno je unutar projekta „Relacijski rodni identiteti: modernizacijske i razvojne perspektive“.

Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom HRZZ-IP-2016-6-6010.

Predavanje Anite Dremel “Stakleni strop: o ekonomskoj rodnoj nejednakosti” 27.11., Osijek

27. 11. 2019. u 12.20 sati na Filozofskom fakultetu Osijek (L. Jägera 9, Osijek) u sobi 25 održati će se aktivnost u okviru Socioloških predavanja osječke podružnice Hrvatskog sociološkog društva – predavanje Anite Dremel, pod naslovom: Stakleni strop: o ekonomskoj rodnoj nejednakosti.

Svi su dobrodošli i veselimo se susretu!
Osječka podružnica HSD-a

Komemoracija za izv. prof. dr. sc. Zorana Žugića

Obavijest o komemoraciji

Djelatnici i studenti Kineziološkog fakulteta oprostit će se od izv. prof. dr. sc. Zorana Žugića (u mirovini) koji je preminuo u utorak 19. studenog 2019. godine u 66. godini života na komemoraciji, koja će se održati u srijedu 27. studenog 2019. godine s početkom u 12.00 sati u malom amfiteatru Kineziološkog fakultetaHorvaćanski zavoj 15, Zagreb.

Zoran Žugić rođen je 30.09. 1953. u Zemunu. Diplomirao je 1976. na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Na istom je Fakultetu magistrirao 1981. godine iz područja sociologije masovnih komunikacija. Doktorirao je 1987. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na Kineziološkom fakultetu (Fakultetu za fizičku kulturu)  radio je od 1978. – 2006. godine, najprije u zvanju asistenta a od 1988. u zvanju docenta. 1998. izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Predavao je različite predmete: „Osnove marksizma“, „Teoriju i praksu socijalističkog samoupravljanja“, „Kineziološku sociologiju“, „Sociologiju sporta“ te „Kineziološku komunikologija“ na svim razinama studija. Objavio je 70-ak znanstvenih i stručnih radova te tri knjige: Informacijsko društvo-nova paradigma (1988.), Uvod u sociologiju sporta (1996.) i Sociologija sporta (2000.).