Poziv na sudjelovanje na 6. Nacionalnom sociološkom kongresu Hrvatskog sociološkog društva, 7. – 8. travnja 2017. godine

VI. NACIONALNI SOCIOLOŠKI KONGRES HRVATSKOG SOCIOLOŠKOG DRUŠTVA

STRUKTURA I DINAMIKA DRUŠTVENIH NEJEDNAKOSTI

Zagreb, 7. – 8. travnja 2017.

Organizator: Hrvatsko sociološko društvo (HSD)

Programski odbor:

Dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)
Dr. sc. Paško Bilić, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)
Doc. dr.sc. Karin Doolan, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Ankica Marinović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)
Doc. dr. sc. Petra Rodik, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. sc. Ivan Landripet, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Organizacijski odbor:

Izv. prof. dr. sc. Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Davorka Matić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. sc. Ivan Burić, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Dr. sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)
Dr. sc. Anja Gvozdanović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)

Mjesto održavanja: Zagreb, 7. – 8. travnja 2017.

Rok za slanje sažetaka: 15. veljače 2017. godine

Obavijest o (ne)prihvaćanju sažetka: 1. ožujka 2017. godine

Rok za uplatu kotizacije: 15. ožujka 2017. godine

Kotizacija: 250,00 kn (članovi/ce HSD-a); 350,00 kn (osobe koje nisu članovi/ice HSD-a)

Kontakt: Tajništvo HSD-a, info@hsd.hr, anja@idi.hr

TEMATSKI OKVIR KONGRESA:

Kongres HSD-a posvećen je temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti. Još 1974. godine naš ugledni sociolog Srđan Vrcan objavio je knjigu „Društvene nejednakosti i moderno društvo“ u kojoj je zaključio da je nejednakost u suvremenim društvima sistemske i strukturalne naravi, složena i višedimenzionalna pojava Istaknuo je da egalitarno usmjerena društvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnološki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti. Vrcan nadalje ukazuje kako ekonomski rast koji bi načelno svima trebao povećati bogatstvo ne ublažuje nejednakosti, a pritisak prema preraspodjeli nema učinka odnosno razlike se ne čine manje važnim ako svi dobivaju više. Iako društvene nejednakosti nisu bile u fokusu istraživanja hrvatske sociologije u posljednjim desetljećima, eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociološka istraživanja prema analizi strukture i dinamike društvenih nejednakosti kao temeljnih socioloških koncepata.

Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja društvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja „Kapital u 21. stoljeću“ 2014. godine koja je vrlo brzo proglašena ekonomskom knjigom desetljeća. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati nasljeđivanjem, a manje svojim radom. Sociologija je razvila različite pristupe fenomenu drastičnog porasta nejednakosti u društvu uz konsenzus kako je to vjerojatno najvažniji problem suvremenog društva. Jedan dio sociologa poput M. Burawoya predlaže povratak sociološkoj tradiciji kojoj je civilno društvo u središtu interesa, a analizu temelji na kritici komodifikacije, marketizacije i financijalizacije društva. On polazi od dva različita pogleda na društvene nejednakosti nakon ekonomske krize 2008. izvan sociologije, jedan je pape Franje koji naglašava problem isključenosti iz tržišnog društva, a drugi ekonomista T. Pikettyja koji se bavi nejednakom uključenosti u tržišno društvo. S druge strane sociolozi poput U. Becka smatraju da je transformaciju i reprodukciju društvenih klasa u 21. stoljeću potrebno promatrati u odnosu na distribuciju dobrog i lošeg i time povezanih sistemskih rizika. Rizik se ne može svesti samo na životne šanse individua, a sociologija ne bi trebala previdjeti rizike povezane s državom, znanošću, upravljanjem masovnim medijima, novim korporativnim ulogama, zakonom i društvenim pokretima. Britanski sociolog Goldthorpe pak ističe važnost povratka sociološkim konceptima statusa i klase u analizi nejednakosti naglašavajući razlike u ekonomskom i sociološkom pristupu istraživanja fenomena nejednakosti. Dok se ekonomski pristup fokusira na značajke pojedinaca kao što su prihod, bogatstvo i obrazovanje, sociološki pristup karakterizira koncept nejednakosti u relacijskom smislu kao društveni status i klasnu pripadnost, odnosno u smislu društvenih odnosa unutar kojih je individua manje ili više privilegirana. Klasa se tako definira društvenim odnosima unutar pozicije na tržištu rada u odnosu na sigurnost, stabilnost i očekivanost dohotka. Posebno je važno istaknuti istraživanje strukture nejednakosti u smislu višedimenzionalnosti stratifikacije.

Pozivamo Vas da se uključite u rad Kongresa koji ima za cilj odgovoriti na aktualna pitanja hrvatskog društva, ali i našeg regionalnog okruženja. Predlažemo sljedeće teme za raspravu, ali i drugi aspekti problema vezani uz temu Kongresa su dobrodošli:

  • Oblici nejednakosti i društvena isključenost: rodne, obrazovne, prostorne, etničke i religijske nejednakosti
  • Društvena i klasna struktura u perspektivi sociologije nejednakosti
  • Nove i stare nejednakosti
  • Nove nejednakosti u EU i migrantska kriza
  • Koliko je članstvo Hrvatske u EU djelovalo na strukturu i dinamiku nejednakosti?
  • Metodologijski izazovi istraživanja društvenih nejednakosti i društvene strukture
  • Digitalna i tehnološka nejednakost
  • Kakva je dinamika rasta društvenih nejednakosti u post tranzicijskim uvjetima, ima li razlika između zemalja u regiji?
  • Kako su tri osnovna procesa tranzicije, liberalizacija, privatizacija i demokracija, djelovali na porast nejednakosti? Kako interpretirati nejednakosti u regiji u odnosu na svijet?
  • Kakva je povezanost društvene moći i bogatstva?
  • Kako izgraditi pravednije društvo i koja je uloga društvene solidarnosti u izgradnji takvog društva?
  • Prosvjedi protiv nejednakosti
  • Kako okolišne krize poput elementarnih nepogoda pojačavaju društvene nejednakosti?

PRIJAVA SUDJELOVANJA

Pozivamo članove/ice Hrvatskoga sociološkog društva i sve druge zainteresirane da pošalju prijedloge svojih konferencijskih priopćenja. Molimo da naslov i sažetak prijedloga veličine između (minimalno) 350 i (maksimalno) 500 riječi uz svoje ime, adresu, naziv ustanove zaposlenja i e-mail adresu pošalju najkasnije do 15. veljače 2017. godine putem elektroničke pošte na adresu Tajništva HSD-a: info@hsd.hr ili anja@idi.hr.

U sažetku treba navesti opći prikaz teme, metodski pristup, glavne rezultate i zaključak, a sažetku također valja pridružiti do sedam ključnih riječi. Predložak za pisanje sažetaka nalazi se ovdje.

Sažetke prijedloga konferencijskih priopćenja recenzirat će članovi/ice recenzentskoga odbora, a povratna informacija o ishodu recenzijskoga postupka bit će proslijeđena autorima/icama do 1. ožujka 2017.godine. Autori/ce prihvaćenih izlaganja dužni su uplatiti kotizaciju do 15. ožujka 2017. godine kako bi im sažetak bio uvršten u program Kongresa.

Uplata kotizacija vrši se na broj računa HSD-a: IBAN: HR1623900011100315979, Hrvatska poštanska banka d.d. (BIC code banke: HPBZHR2x). Na posebnu uplatnicu unesite odgovarajući iznos, a u rubriku “poziv na broj” unesite svoji OIB. Ukoliko uplatu vršite putem internetskog ili mobilnog bankarstva tada Vas molimo da nam uvjerenje o odgovarajućoj transakciji proslijedite na adresu elektroničke pošte info@hsd.hr, ili nam kopiju uplatnice pošaljite poštom na adresu:

Hrvatsko sociološko društvo
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Amruševa 11/II
10000 Zagreb