Poziv Sekcije za sociologiju medija na predavanje dr. sc. Dine Vozab, 13.11.2017., 17.30h

Drage kolegice i kolege,

pozivam vas na predavanje pod naslovom Repertoari političke informiranosti i politička participacija u medijskom okolišu visokog izbora dr.sc. Dine Vozab sa  Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Predavanje će se održati 13.11. (ponedjeljak) u knjižnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose (Vukotinovićeva 2) s početkom u 17:30 sati. Sažetak predavanja možete pronaći u nastavku poruke.

Svi zainteresirani za rad Sekcije za sociologiju medija također su dobrodošli na sastanak koji će se održati nakon predavanja. Raspravljat će se o planiranim aktivnostima Sekcije u 2018. godini i razvoju sociologije medija u Hrvatskoj. Nadam se da se vidimo u što većem broju!

Srdačan pozdrav,

Dr. sc. Paško Bilić

– SAŽETAK –

Repertoari političke informiranosti i politička participacija u medijskom okolišu visokog izbora

Normativne teorije demokracije pretpostavljaju dobro informiranog građanina koji će s dovoljno znanja moći donositi kvalitetne političke odluke u različitim oblicima građanskog angažmana. Brz tehnološki razvoj i promjene medijskih sustava, sve veći broj medijskih sadržaja i formata i razvoj društvenih medija povećavaju izbor informacija i otvaraju nove mogućnosti za komunikaciju građana. S druge strane, isti ti fenomeni stvaraju nove rizike u obliku fragmentacije publika i isključivanja građana iz javne sfere što podupire zabrinutost oko utjecaja medija na političku participaciju i budućnost demokracije. U ovom izlaganju preispitat će se krajnja točka u procesu političke komunikacije- prakse informiranja građana i eventualni učinci informiranja na njihovu spremnost da se politički angažiraju u novom medijskom okolišu. Međutim, učinci informiranja ne moraju biti jednosmjerni i jednoznačni za sve građane. Ovdje se sugerira da se medijske publike u novom medijskom okolišu, u kojem imaju mnogo veći izbor informacija i medija koje mogu koristiti na različite načine, stratificiraju, te da se ovisno o njihovoj stratifikaciji razlikuju načini na koji se one informiraju. To je posebno izraženo u „novom medijskom okolišu“, okolišu „visokog izbora“ (Prior, 2007) medija, te u kontekstu modela „masovne-samo komunikacije“ (Castells, 2009) ili „umrežene komunikacije“ (Cardoso, 2011). U takvom okolišu u kojem postoji velik izbor različitih informacija, u kojem se kreiraju nove medijske prakse pretraživanja, izbjegavanja, dijeljenja ili kreiranja informacija, u kojem su medijski korisnici autonomniji, selektivniji i participativniji, te u kojem se medijske publike fragmentiraju, polariziraju i kreiraju specifične medijske repertoare, mnogo je teže govoriti o jednosmjernom ili jedinstvenom učinku medija na, primjerice njihovu političku participaciju. Osim teorijskih pristupa prema odnosu upotrebe medija, informiranja i političke participacije, u izlaganju će se predstaviti i rezultati empirijskog istraživanja o repertoarima političke informiranosti i dimenzijama političke participacije u Hrvatskoj.