Poziv na sudjelovanje na 6. Nacionalnom sociološkom kongresu Hrvatskog sociološkog društva, 7. – 8. travnja 2017. godine

VI. NACIONALNI SOCIOLOŠKI KONGRES HRVATSKOG SOCIOLOŠKOG DRUŠTVA

STRUKTURA I DINAMIKA DRUŠTVENIH NEJEDNAKOSTI

Zagreb, 7. – 8. travnja 2017.

Organizator: Hrvatsko sociološko društvo (HSD)

Programski odbor:

Dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)
Dr. sc. Paško Bilić, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)
Doc. dr.sc. Karin Doolan, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Ankica Marinović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)
Doc. dr. sc. Petra Rodik, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. sc. Ivan Landripet, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Organizacijski odbor:

Izv. prof. dr. sc. Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Davorka Matić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. sc. Ivan Burić, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Dr. sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)
Dr. sc. Anja Gvozdanović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)

Mjesto održavanja: Zagreb, 7. – 8. travnja 2017.

Rok za slanje sažetaka: 15. veljače 2017. godine

Obavijest o (ne)prihvaćanju sažetka: 1. ožujka 2017. godine

Rok za uplatu kotizacije: 15. ožujka 2017. godine

Kotizacija: 250,00 kn (članovi/ce HSD-a); 350,00 kn (osobe koje nisu članovi/ice HSD-a)

Kontakt: Tajništvo HSD-a, info@hsd.hr, anja@idi.hr

TEMATSKI OKVIR KONGRESA:

Kongres HSD-a posvećen je temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti. Još 1974. godine naš ugledni sociolog Srđan Vrcan objavio je knjigu „Društvene nejednakosti i moderno društvo“ u kojoj je zaključio da je nejednakost u suvremenim društvima sistemske i strukturalne naravi, složena i višedimenzionalna pojava Istaknuo je da egalitarno usmjerena društvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnološki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti. Vrcan nadalje ukazuje kako ekonomski rast koji bi načelno svima trebao povećati bogatstvo ne ublažuje nejednakosti, a pritisak prema preraspodjeli nema učinka odnosno razlike se ne čine manje važnim ako svi dobivaju više. Iako društvene nejednakosti nisu bile u fokusu istraživanja hrvatske sociologije u posljednjim desetljećima, eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociološka istraživanja prema analizi strukture i dinamike društvenih nejednakosti kao temeljnih socioloških koncepata.

Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja društvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja „Kapital u 21. stoljeću“ 2014. godine koja je vrlo brzo proglašena ekonomskom knjigom desetljeća. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati nasljeđivanjem, a manje svojim radom. Sociologija je razvila različite pristupe fenomenu drastičnog porasta nejednakosti u društvu uz konsenzus kako je to vjerojatno najvažniji problem suvremenog društva. Jedan dio sociologa poput M. Burawoya predlaže povratak sociološkoj tradiciji kojoj je civilno društvo u središtu interesa, a analizu temelji na kritici komodifikacije, marketizacije i financijalizacije društva. On polazi od dva različita pogleda na društvene nejednakosti nakon ekonomske krize 2008. izvan sociologije, jedan je pape Franje koji naglašava problem isključenosti iz tržišnog društva, a drugi ekonomista T. Pikettyja koji se bavi nejednakom uključenosti u tržišno društvo. S druge strane sociolozi poput U. Becka smatraju da je transformaciju i reprodukciju društvenih klasa u 21. stoljeću potrebno promatrati u odnosu na distribuciju dobrog i lošeg i time povezanih sistemskih rizika. Rizik se ne može svesti samo na životne šanse individua, a sociologija ne bi trebala previdjeti rizike povezane s državom, znanošću, upravljanjem masovnim medijima, novim korporativnim ulogama, zakonom i društvenim pokretima. Britanski sociolog Goldthorpe pak ističe važnost povratka sociološkim konceptima statusa i klase u analizi nejednakosti naglašavajući razlike u ekonomskom i sociološkom pristupu istraživanja fenomena nejednakosti. Dok se ekonomski pristup fokusira na značajke pojedinaca kao što su prihod, bogatstvo i obrazovanje, sociološki pristup karakterizira koncept nejednakosti u relacijskom smislu kao društveni status i klasnu pripadnost, odnosno u smislu društvenih odnosa unutar kojih je individua manje ili više privilegirana. Klasa se tako definira društvenim odnosima unutar pozicije na tržištu rada u odnosu na sigurnost, stabilnost i očekivanost dohotka. Posebno je važno istaknuti istraživanje strukture nejednakosti u smislu višedimenzionalnosti stratifikacije.

Pozivamo Vas da se uključite u rad Kongresa koji ima za cilj odgovoriti na aktualna pitanja hrvatskog društva, ali i našeg regionalnog okruženja. Predlažemo sljedeće teme za raspravu, ali i drugi aspekti problema vezani uz temu Kongresa su dobrodošli:

  • Oblici nejednakosti i društvena isključenost: rodne, obrazovne, prostorne, etničke i religijske nejednakosti
  • Društvena i klasna struktura u perspektivi sociologije nejednakosti
  • Nove i stare nejednakosti
  • Nove nejednakosti u EU i migrantska kriza
  • Koliko je članstvo Hrvatske u EU djelovalo na strukturu i dinamiku nejednakosti?
  • Metodologijski izazovi istraživanja društvenih nejednakosti i društvene strukture
  • Digitalna i tehnološka nejednakost
  • Kakva je dinamika rasta društvenih nejednakosti u post tranzicijskim uvjetima, ima li razlika između zemalja u regiji?
  • Kako su tri osnovna procesa tranzicije, liberalizacija, privatizacija i demokracija, djelovali na porast nejednakosti? Kako interpretirati nejednakosti u regiji u odnosu na svijet?
  • Kakva je povezanost društvene moći i bogatstva?
  • Kako izgraditi pravednije društvo i koja je uloga društvene solidarnosti u izgradnji takvog društva?
  • Prosvjedi protiv nejednakosti
  • Kako okolišne krize poput elementarnih nepogoda pojačavaju društvene nejednakosti?

PRIJAVA SUDJELOVANJA

Pozivamo članove/ice Hrvatskoga sociološkog društva i sve druge zainteresirane da pošalju prijedloge svojih konferencijskih priopćenja. Molimo da naslov i sažetak prijedloga veličine između (minimalno) 350 i (maksimalno) 500 riječi uz svoje ime, adresu, naziv ustanove zaposlenja i e-mail adresu pošalju najkasnije do 15. veljače 2017. godine putem elektroničke pošte na adresu Tajništva HSD-a: info@hsd.hr ili anja@idi.hr.

U sažetku treba navesti opći prikaz teme, metodski pristup, glavne rezultate i zaključak, a sažetku također valja pridružiti do sedam ključnih riječi. Predložak za pisanje sažetaka nalazi se ovdje.

Sažetke prijedloga konferencijskih priopćenja recenzirat će članovi/ice recenzentskoga odbora, a povratna informacija o ishodu recenzijskoga postupka bit će proslijeđena autorima/icama do 1. ožujka 2017.godine. Autori/ce prihvaćenih izlaganja dužni su uplatiti kotizaciju do 15. ožujka 2017. godine kako bi im sažetak bio uvršten u program Kongresa.

Uplata kotizacija vrši se na broj računa HSD-a: IBAN: HR1623900011100315979, Hrvatska poštanska banka d.d. (BIC code banke: HPBZHR2x). Na posebnu uplatnicu unesite odgovarajući iznos, a u rubriku “poziv na broj” unesite svoji OIB. Ukoliko uplatu vršite putem internetskog ili mobilnog bankarstva tada Vas molimo da nam uvjerenje o odgovarajućoj transakciji proslijedite na adresu elektroničke pošte info@hsd.hr, ili nam kopiju uplatnice pošaljite poštom na adresu:

Hrvatsko sociološko društvo
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Amruševa 11/II
10000 Zagreb

Objavljen zbornik Towards a European Society. Boundaries, Borders, Barriers u izdanju nakladničke kuće Routledge

Objavljen je zbornik Towards a European Society. Boundaries, Borders, Barriers u izdanju nakladničke kuće Routledge čiji su urednici Ronald J.Pohoryles (ICCR, Beč) i Saša Božić (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru). Zbornik je nastao na temelju tematskog broj časopisa Innovation: The European Journal of Social Science Research nakon konferencije održane u lipnju 2014 u Zagrebu, a u organizaciji Hrvatskog sociološkog društva i Europske sociološke asocijacije. Radove u zborniku potpisuju hrvatski i drugi europski sociolozi i sociologinje, a zbornik je posvećen oživljavanju rasprave o oblicima i dosezima europeizacije u različitim društvenim područjima.

Poziv na diskusiju “Mediji i politika izbjegličke krize na Balkanskoj ruti”

Pozivamo Vas na diskusiju “Mediji i politika izbjegličke krize na Balkanskoj ruti” u organizaciji Sekcije za sociologiju medija Hrvatskoga sociološkog društva. Diskusija će se održati u knjižnici Bogdana Ogrizovića 6. listopada 2016. s početkom u 17:00 sati. Izlagači su dr. sc. Senada Šelo Šabić sa Odjela za međunarodne ekonomske i političke odnose Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, dr. sc. Drago Župarić-Iljić sa Instituta za migracije i narodnosti, te dr.sc. Paško Bilić sa Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu. U uvodnom će se dijelu predstaviti istraživanja koja iz različitih disciplinarnih i metodoloških kuteva gledanja proučavaju temu izbjegličke krize kao jednu od ključnih društvenih, kulturnih, političkih i ekonomskih tema suvremenog hrvatskog, europskog i globalnog konteksta. Više informacija o događaju možete pronaći ovdje.

Veselimo se vašem dolasku!

Srdačan pozdrav,

Dina Vozab
Tajnica Sekcije za sociologiju medija HSD-a
Centar za istraživanje medija i komunikacija
Fakultet političkih znanosti

Poziv na predavanje “Nastanak zelene ekonomske znanosti iz perspektive sociologije znanja”, 28. 09. 2016., Zagreb

Sekcija za istraživanja znanosti i tehnologije pri Hrvatskom sociološkom društvu poziva Vas na izlaganje i prateću diskusiju na temu sociologije znanja i razvoja znanstvenih disciplina u srijedu 28. 09. 2016. s početkom u 17:00 sati u prostorijama Instituta za društvena istraživanja, Trg kralja Tomislava 21/I, Zagreb.

Uvodničar u diskusiju bit će istraživač iz Instituta za društvena istraživanja dr. sc. Nikola Petrović s izlaganjem “Nastanak zelene ekonomske znanosti iz perspektive sociologije znanja”.

Radujemo se Vašem dolasku!

Srdačan pozdrav,

voditeljica Sekcije
doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković

Poziv na javno predstavljanje knjige T. Trako Poljak “Hrvatski simbolički identitet”, Zagreb, četvrtak 15. 9. 2016. u 18.00h

Iznimno nam je zadovoljstvo uputiti Vam pozivnu notu na javno predstavljanje knjige doc. dr. sc. Tijane Trako Poljak „Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana“ (Zagreb, TIM press, 2016., 316 str.) koje će se u organizaciji Sekcije za teorijsku sociologiju Hrvatskoga sociološkog društva održati u četvrtak 15. 9. 2016. u 18.00h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb).

Odgovarajuće prigodno slovo o knjizi će iznijeti odnosno pojedine aspekte ovoga djela tematizirati:

Hašim Bahtijari; urednik
(TIM press, Zagreb)

Prof. dr. sc. Neven Budak; recenzent
(Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest)

Prof. dr. sc. Vjeran Katunarić; recenzent
(Sveučilište u Zadru, Odjel za sociologiju)

Doc. dr. sc. Tijana Trako Poljak; autorica
(Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju)

Veselimo se Vašem dolasku!

Uz izraze štovanja te uz lijepi pozdrav,

Dr. sc. Krešimir Žažar, voditelj Sekcije

Dodijeljene naknade putnih troškova Fonda budućnosti za 2016. godinu

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da je završen postupak evaluacije prijava pristiglih na Natječaj za dodjelu naknade putnih troškova HSD-a u 2016. godini koji se dodjeljuje iz sredstava Fonda budućnosti HSD-a.

Nakon završene evaluacije prijava dodjeljene su dvije naknade putnih troškova:

  • Krešimiru Žažaru za sudjelovanje na ‘Third ISA Forum of Sociology – ‘The Futures We Want: Global Sociology and the Struggles for a Better World’ sa izlaganjem na temu “The Search for an Adequate Denominator of the Current Social World: Theoretical Considerations of Providing Conceptual Labels to Contemporary Societies”
  • Nikolini Hazdovac Bajić za sudjelovanje na ’12th ISORECEA conference & ESA RN34 mid-term conference: Religion and Non-religion in Contemporary Societies – Theoretical, Empirical and Methodological Challenges for Research in Central and Eastern Europe and beyond’ sa izlaganjem “Nonreligious and Atheists Groups, Initiatives and Organizations in Croatia: Rebels With(out) a Cause?“

Zapisnik sjednice Predsjedništva na kojem su donesene odluke o financiranju nalazi se na sljedećoj poveznici.

Ovim putem čestitamo kolegici i kolegi!

Natječaj za dodjelu Naknade putnih troškova koja se financira iz Fonda budućnosti HSD-a

Hrvatsko sociološko društvo objavljuje natječaj za dodjelu Naknade putnih troškova koja se financira iz Fonda budućnosti HSD-a.

Naknada putnih troškova dodjeljuje se za financiranje troškova izlaganja na znanstvenim konferencijama ili kongresima ili za pohađanje zimskih/ljetnih škola i znanstvenih radionica u Hrvatskoj i inozemstvu. Prednost će imati kandidati koji putuju u inozemstvo.

Na natječaj se mogu prijaviti znanstveni novaci/inje, asistenti/ice, viši asistenti/ce i studenti/ice diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija sociologije u Hrvatskoj ili inozemstvu, a koji su članovi HSD-a. Kandidati se mogu prijaviti za financiranje maksimalno jedne konferencije/kongresa/radionice/ljetne/zimske škole koja je ili bila održana u razdoblju od 01. listopada 2015. do datuma objave natječaja ili koja će se održati u razdoblju nakon objave natječaja do 30. rujna 2016. godine.

Zaprimljene zahtjeve vrednovat će komisija imenovana od strane HSD-a. Pri razmatranju zahtjeva u obzir će se uzeti relevantnost konferencije/kongresa/radionice/škole za znanstveno usavršavanje studenta/ice (primjerice, značaj konferencije ili kongresa, tematska vezanost uz studentov rad ili stjecanje vještina potrebnih za istraživanje).

Zahtjev za dodjelu naknade putnih troškova treba uključivati:
1) Popunjeni prijavni obrazac za putnu stipendiju;
2) Potvrdu o održanom izlaganju ili sudjelovanju na zimskoj školi ili radionici (npr. kopiju iz knjige sažetaka ili programa ili kopiju certifikata o izlaganju ili sudjelovanju), odnosno potvrdu o radu prihvaćenom za izlaganje ili o dobivenom mjestu u ljetnoj školi ili radionici (npr. kopiju pisma ili e-maila primitka);
3) CV / životopis.

Prijavni obrazac nalazi se ovdje.

Rok za dostavu zahtjeva sa svim prilozima je 4. 7. 2016. Zahtjev se dostavlja u jednom primjerku na Hrvatsko sociološko društvo, Amruševa 11, 10000 Zagreb, s naznakom ‘Za natječaj‘. Nepotpuni ili zakašnjeli zahtjevi neće se razmatrati.

O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od dva tjedna od dana završetka natječaja.

Više o Fondu budućnosti HSD-a i Pravilniku za dodjelu naknade putnih troškova možete pročitati na sljedećoj poveznici.

Poziv na tribinu “Sistemska teorija: promašen ili nedostatno korišten teorijski okvir?”, Zagreb, četvrtak 2. 6. 2016. u 18.00h

Iznimno nam je zadovoljstvo uputiti Vam pozivnu notu na tribinu u organizaciji Sekcije za teorijsku sociologiju Hrvatskoga sociološkog društva pod naslovom „Sistemska teorija: promašen ili nedostatno korišten teorijski okvir?“ koja će se održati u četvrtak 2. 6. 2016. u 18.00h u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (A. Hebranga 17, Zagreb). Na tribini će sudjelovati odnosno ekspozee iznijeti:

Prof. dr. sc. Josip Kregar
(Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb)

Prof. dr. sc. Ivan Markešić
(Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Zagreb)

Veselimo se Vašem dolasku i prilogu diskusiji!

Uz izraze štovanja te uz lijepi pozdrav,

Dr. sc. Krešimir Žažar, voditelj Sekcije

Arhiva Revije za sociologiju dostupna je u elektroničkom obliku

Sa zadovoljstvom vas možemo obavijestiti da su prilozi objavljeni u prvih tridesetak godišta Revije za sociologiju (1971. – 2002.) napokon dostupni u elektroničkom obliku. Kako je prilikom digitalizacije starijih brojeva korištena OCR konverzija, sve je priloge moguće pretraživati po riječima i nizovima riječi.

Uz očigledne prednosti slobodnog pristupa Revijinoj arhivi putem interneta za sociološku i širu akademsku zajednicu, izražavamo nadu da će laka dostupnost svih brojeva Revije za sociologiju omogućiti da još poneka stara analiza ili ideja postane “vruća” akademska, a možda i društvena, tema.

Srdačno se zahvaljujemo svim članovima i članicama prethodnog i sadašnjeg Uredništva, kao i svim drugim uključenim osobama, koje su pridonijele započinjanju i dovršetku postupka digitalizacije starijih brojeva Revije te postavljanju digitaliziranih priloga na portal Hrčak.

Uredništvo Revije za sociologiju