Predavanje: “Život između brige i socijalne stigme: narativi otpora majki dece obolele od retkih bolesti”, 14. 11. 2019., 19h, Zagreb

Poštovane kolegice i kolege,

S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na predavanje izv. prof. dr. sc. Isidore Jarić, s Filozofskog fakulteta u Beogradu, pod nazivom: “Život između brige i socijalne stigme: narativi otpora majki dece obolele od retkih bolesti” u organizaciji Sekcije “Žena i društvo”.
Predavanje će se održati u četvrtak, 14. studenog 2019. s početkom u 19 sati u Društvu sveučilišnih nastavnika, Frankopanska 5a, Zagreb.

Sudbinu dece obole od retkih bolesti i teret socijalne stigme sa obolelima dele, članovi njihovih porodica. U najvećem broju slučajeva taj teret preuzimaju majke. U istraživanju se polazi od pristupa konceptu majčinstva kao kulturnog konstrukta koji u sebi nosi značajan transformacijski potencijal koji se realizuje kroz kumulativni efekat mnoštva partikularnih promena i iz njih proisteklih mogućih tački otpora sistemskoj i sistematičnoj diskriminaciji obolelih od retkih bolesti.

Do pre dvadeset godina zvanična medicina i društvene nauke isključivo su istraživale slabosti i uzroke bolesti pojedinca i porodice, potpuno zanemarujući njihove unutrašnje snage i potencijale. U tom smislu, u ovom istraživanju se uvođenjem koncepta socijalne rezilijentnosti, pomera focus od tradicionalne usmerenosti na defekt i patologiju ka savremenom fokusu na unutrašnje resurse aktera, njihove snage i potencijale. Istraživanje nastoji da razume i mapira neophodne duštvene preduslove koji omogućavaju da se intrinzični kapaciteti majki i njihovih porodica na konstruktivan način podrže, podstaknu i razviju, kako bi problemi koji deluju razarajuće na integritet individue(a) i/ili porodice mogli da budu prevaziđeni.

Istraživanje nastoji da razume unutrašnju realnost onih čiji su životi obeleženi stigmom koja se vezuje za različite vrste retkih bolest, kao i da se njihovi glasovi učine vidljivim, a njihovi realni zdravstveni, socijalni, obrazovni i razni drugi problemi prepoznaju, mapiraju, sistematizuju, politički i društveno artikulišu i ponude eventualne smernice koje će voditi njihovom ublažavanju i/ili razrešavanju u budućnosti.

Socijalna podrška je od suštinskog značaja za društvenu integraciju i emotivno blagostanje pojedinaca, pa tako i onih čiju realnost oblikuju socijalni žigovi retkih bolesti. Važan aspekt te socijalne podrške je veličina mreže podrške na koju se individua može osloniti. U tom smislu zamerke koje iznose majke dece obolele od retkih bolesti na račun različitih društvenih podsistema koji se oglušuju o njihove i potrebe njihove dece, ignorišu ih ili jednostavno proizvode diskurse u kojima racionalizuju vlastito disfunkcionalno ponašanje treba shvatiti krajnje ozbiljno. Jer, integralni deo mreže podrške svakog člana jednog društva moraju biti i različite socijalne institucije čija je osnovna društvena misija da odgovore na potrebe građana zbog kojih su i napravljene, i to svih građana bez izuzetka.

Isidora Jarić. Sociološkinja. Vanredna profesorka na Odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Priredjivačica je zbornika radova:  Bolonjska reforma visokog školstva u Srbiji: Problemi, dileme, očekivanja i strahovi  nastavnog osoblja na Beogradskom univerzitetu (Institut za filozofiju i društvenu teoriju i IP Filip Višnjić, Beograd, 2010) i Politike roditeljstva (Institut za sociološka istraživanja, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2015). Koautorka, zajedno sa Zagorkom Golubović, knjige  Kultura i preobražaj Srbije: Vrednosna usmerenja građana u promenama posle 2000. godine (Službeni glasnik i Res publika, Beograd, 2010) i autorka knjiga Javni i skriveni kurikulumi (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2014) i Roditeljstvo pod rizikom: Sociokulturna analiza stigmatizacije obolelih od retkih bolesti (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2017). 

Poziv na Redovnu skupštinu HSD-a, četvrtak 26.4.2018., 18:45, Frankopanska 5a, Zagreb

Poštovane kolegice i kolege,

pozivamo Vas na Redovnu skupštinu Hrvatskog sociološkog društva koja će se, u četvrtak 26. travnja 2018. u 18.45 sati u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Frankopanska 5a, Zagreb.

Predložene su sljedeće točke Dnevnog reda:
Izbor ovjerovitelja zapisnika
1. Izvještaj o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog sociološkog društva u proteklom razdoblju
2. Usvajanje financijskog plana Hrvatskog sociološkog društva za 2018.g.
3. Godišnji izvještaj urednika časopisa i biblioteka u izdanju i suizdanju HSD-a (časopis Revija za sociologiju, časopis Socijalna ekologija i Biblioteka Razvoj i okoliš, časopis Polemos, Sociološka biblioteka)
4. Godišnji izvještaji rada Sekcija
5. Godišnji izvještaj rada Podružnica
6. Izvješće o dodjeli priznanja Rudi Supek
7. Usvajanje Etičkog kodeksa HSD-a
8. Razno.

Nakon Skupštine pozivamo Vas na prigodni domjenak u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika.
Pozivamo članice i članove Društva da dođu u što većem broju!

Srdačan pozdrav,

Jasminka Lažnjak
Predsjednica HSD-a

Poziv Sekcije za sociologiju medija na predavanje dr. sc. Dine Vozab, 13.11.2017., 17.30h

Drage kolegice i kolege,

pozivam vas na predavanje pod naslovom Repertoari političke informiranosti i politička participacija u medijskom okolišu visokog izbora dr.sc. Dine Vozab sa  Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Predavanje će se održati 13.11. (ponedjeljak) u knjižnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose (Vukotinovićeva 2) s početkom u 17:30 sati. Sažetak predavanja možete pronaći u nastavku poruke.

Svi zainteresirani za rad Sekcije za sociologiju medija također su dobrodošli na sastanak koji će se održati nakon predavanja. Raspravljat će se o planiranim aktivnostima Sekcije u 2018. godini i razvoju sociologije medija u Hrvatskoj. Nadam se da se vidimo u što većem broju!

Srdačan pozdrav,

Dr. sc. Paško Bilić

– SAŽETAK –

Repertoari političke informiranosti i politička participacija u medijskom okolišu visokog izbora

Normativne teorije demokracije pretpostavljaju dobro informiranog građanina koji će s dovoljno znanja moći donositi kvalitetne političke odluke u različitim oblicima građanskog angažmana. Brz tehnološki razvoj i promjene medijskih sustava, sve veći broj medijskih sadržaja i formata i razvoj društvenih medija povećavaju izbor informacija i otvaraju nove mogućnosti za komunikaciju građana. S druge strane, isti ti fenomeni stvaraju nove rizike u obliku fragmentacije publika i isključivanja građana iz javne sfere što podupire zabrinutost oko utjecaja medija na političku participaciju i budućnost demokracije. U ovom izlaganju preispitat će se krajnja točka u procesu političke komunikacije- prakse informiranja građana i eventualni učinci informiranja na njihovu spremnost da se politički angažiraju u novom medijskom okolišu. Međutim, učinci informiranja ne moraju biti jednosmjerni i jednoznačni za sve građane. Ovdje se sugerira da se medijske publike u novom medijskom okolišu, u kojem imaju mnogo veći izbor informacija i medija koje mogu koristiti na različite načine, stratificiraju, te da se ovisno o njihovoj stratifikaciji razlikuju načini na koji se one informiraju. To je posebno izraženo u „novom medijskom okolišu“, okolišu „visokog izbora“ (Prior, 2007) medija, te u kontekstu modela „masovne-samo komunikacije“ (Castells, 2009) ili „umrežene komunikacije“ (Cardoso, 2011). U takvom okolišu u kojem postoji velik izbor različitih informacija, u kojem se kreiraju nove medijske prakse pretraživanja, izbjegavanja, dijeljenja ili kreiranja informacija, u kojem su medijski korisnici autonomniji, selektivniji i participativniji, te u kojem se medijske publike fragmentiraju, polariziraju i kreiraju specifične medijske repertoare, mnogo je teže govoriti o jednosmjernom ili jedinstvenom učinku medija na, primjerice njihovu političku participaciju. Osim teorijskih pristupa prema odnosu upotrebe medija, informiranja i političke participacije, u izlaganju će se predstaviti i rezultati empirijskog istraživanja o repertoarima političke informiranosti i dimenzijama političke participacije u Hrvatskoj.

Interdisciplinarna znanstvena tribina: Ljudska prava žena i njihov reproduktivni status u hrvatskom društvu

U organizaciji Sekcije Žena i društvo HSD-a i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u 24. i 31. svibnja 2017. na Filozofskom fakultetu u 19 sati, dvorana 1 održat će se interdisciplinarna znanstvena tribina o ljudskim pravima žena i njihovom reproduktivnom statusu u hrvatskom društvu.

Više o temama te sudionicama i sudionicima tribine možete pronaći ovdje.  Planira se održati još jedan termin s novim gostima u lipnju, ali o tome ćemo ćete biti obaviješteni naknadno.

Tribina je zamišljena kao interdisciplinarna znanstvena tribina, ali koja bi se zajedno sa sudionicama iz aktivističkih organizacija u nekoliko termina posvetila pitanjima aktualnog stanja ženskih reproduktivnih prava i statusa žena u hrvatskom društvu, pogotovo s obzirom na najavljenu promjenu zakona, prema odluci Ustavnog suda i donošenje novog zakona o reprodukciji u RH. Tribinom bismo željeli argumentirano osnažiti znanstvenu platformu za ostvarivanje pravne sigurnosti žena u pogledu prava na izbor, kao i osigurati praktične mogućnosti neometane dostupnosti, stručnog i sigurnog pobačaja u Hrvatskoj, u skladu sa zakonom, za sve one žene koje se nađu u toj nezavidnoj situaciji.

Stoga pozivamo zainteresirane članice i članove Hrvatskog sociološkog društva da se pridruže raspravi na Tribini.

U ime sekcije “Žena i društvo” HSDa,

s poštovanjem,


Branka Galić,
voditeljica Sekcije

Predstavljanje knjige „Muslim Civil Society and the Politics of Religious Freedom in Turkey“

Sekcija za sociologiju religije Hrvatskog sociološkog društva i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti

Vas poziva na predstavljanje knjige

Muslim Civil Society and the Politics of Religious Freedom in Turkey

(Oxford University Press)

autora

dr. sc. Jeremy F. Waltona

(Max Planck Institute for the Study of Religious and Ethnic Diversity (MPI-MMG); ttingen, Germany).

Izlaganje će se održati u ČETVRTAK, 25. svibnja 2017., u 15:00h u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (Trg kralja Tomislava 21/I). Predstavljanje knjige održat će se na engleskom jeziku.

Veselimo se Vašem dolasku!

S poštovanjem,

dr. sc. Branko Ančić dr. sc. Tijana Trako Poljak
voditelj Sekcije za sociologiju religije HSD-a

predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti (IDIZ)

tajnica Sekcije za sociologiju religije HSD-a

Predstavljanje knjige „Muslim Civil Society and the Politics of Religious Freedom in Turkey“, 8. 5., Zagreb

Sekcija za sociologiju religije Hrvatskog sociološkog društva i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti Vas poziva na predstavljanje knjige „Muslim Civil Society and the Politics of Religious Freedom in Turkey“ (Oxford University Press) autora dr. sc. Jeremy F. Waltona (Max Planck Institute for the Study of Religious and Ethnic Diversity (MPI-MMG); Göttingen, Germany).

Izlaganje će se održati u ponedjeljak, 8. svibnja 2017., u 16.00h u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (Trg kralja Tomislava 21/I). Predstavljanje knjige održat će se na engleskom jeziku.

Veselimo se Vašem dolasku!

S poštovanjem,

dr. sc. Branko Ančić
voditelj Sekcije za sociologiju religije HSD-a
predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti (IDIZ)

dr. sc. Tijana Trako Poljak
tajnica Sekcije za sociologiju religije HSD-a