Priopćenje za javnost oko događanja u Varšavskoj ulici

Povodom upada građevinskih postrojenja investitora g. Tomislava Horvatinčića pod jakom pratnjom interventne policije na javnu površinu koju su štitili građani grada Zagreba od kojih su neki potom uhićeni, Hrvatsko sociološko društvo javno prosvjeduje protiv takvog postupka jer se njime izravno: a) osporavaju ljudska i građanska prava, b) napada demokratski poredak u našoj zemlji.

Ovakvo očitovanje Hrvatsko sociološko društvo donosi imajući u vidu sljedeće činjenice:

  • protiv izvođenja projekta HOTO grupe na Cvjetnom trgu sakupljeno je 55.000 potpisa
  • protiv izvođenja projekta izjasnile su se relevantne profesionalne udruge jer su u postupku planiranja, u dokumentima koji projekt legitimiraju, višestruko povrijeđena pravila raznih profesija (sociologija, ekonomija, promet, zaštita okoliša, povijest umjetnosti, arhitektura, urbanizam)
  • način provedbe projekta javno su osporili hrvatski intelektualci u više navrata
  • kaotično i koruptivno upravljanje prostorom kao prvorazrednim nacionalnim razvojnim resursom, predmet je brojnih istraga u glavnom gradu i širom zemlje.

Ovakav društveni kontekst izvođenja projekta jasno pokazuje da su u tom postupku prekršena sva pravila tzv. „dobre uprave” koja je institucionalni temelj uravnoteženog razvoja.

Hrvatsko sociološko društvo upozorava da se radi o krizi demokracije, krizi upravljanja na lokalnoj i nacionalnoj razini, pogodovanju prigodnim ulagačima od strane stranačkih oligarhija, čime se još više produbljuje sadašnja politička kriza u zemlji.

Predsjedništvo Hrvatskog sociološkog društva:

Prof.dr. sc. Inga Tomić Koludrović (predsjednica)
Prof.dr. sc. Aleksandar Štulhofer (dopredsjednik)
Prof.dr. sc. Zoran Šućur (dopredsjednik)
Prof.dr. sc. Drago Čengić
Prof. dr. sc. Boris Banovac
Prof. dr. sc. Jadranka Čačić Kumpes
Prof. dr. sc. Nikša Dubreta
Dr. sc. Saša Poljanec Borić
Doc. Dr. Renata Relja
Doc. Dr. Ana Pažanin
Jana Šarinić, prof.
Branko Ančić, prof. (tajnik)

Obavijest o smrti Jasenke Kodrnje

Dr. sc. Jasenka Kodrnja (1946. – 2010.)

U Zagrebu je 1. srpnja 2010. godine u 64. godini života preminula sociologinja, filozofkinja i feministica, dr. sc. Jasenka Kodrnja. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1971. diplomirala je sociologiju i filozofiju. Od 1973. do 1975. godine pohađala je poslijediplomski studij antropologije u Beogradu, a potom je 1979./1980. koristila stipendiju francuske vlade pri Ecole des hautes etudes en sciences sociales u Parizu. Doktorirala je na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Bila je zaposlena uzvanju više znanstvene suradnice u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je vodila grupu za istraživanje kulture te istraživanje roda. Osim istraživačke aktivnosti bavila se od 2000. – 2009. godine nastavnim radom na Hrvatskim studijama gdje je među prvima u Hrvatskoj uvela studije roda. U Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu bila je urednica biblioteke Znanost i društvo. Objavila je brojne znanstvene i stručne radove. Autorica je triju znanstvenih monografija Umjetnik u društvenom kontekstu (1985), Nimfe, muze, eurinome – društveni položaj umjetnica (2001), Žene zmije – rodna dekonstrukcija (2009), a uredila je samostalno ili u suradnji četiri knjige: Kultura rada (1983), Filozofija i rod (ur. Gordana Bosanac, Jasenka Kodrnja, Hrvoje Jurić) (2005), Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Republici Hrvatskoj (2006), Kultura, drugi,žene (ur. Jasenka Kodrnja, Svenka Savić, Svetlana Slapšak) (2010).

Bila je dugogodišnja članica Hrvatskog sociološkog društva a 1978./79. i njegova tajnica. Od 1980. bila je članica sociološke sekcije «Žena i društvo», a od 1988. do 1996. aktivistica «SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja» (1996. koordinatorica, a od 2000. – 2006. zamjenica koordinatorice). Također bila je članica Hrvatskog filozofskog društva, te njegova potpredsjednica 2005./6.

Osim znanstvenim radom Jasenka Kodrnja objavljivala je poeziju, prozu i eseje. Autorica je knjiga Romantičarna (1990) – roman, Zagreb je ženskog spola (2002) – poezija, Trinaest razloga za šutnju (2006) – priče, Pjesme galeotkinja (2009) – poezija. Bila je članica Hrvatskog društva pisaca.

Njezini znanstveni interesi bili su vezani uz probleme rodne nejednakosti i ženskih ljudskih prava, feminističku analizu i razna pitanja feminističke teorije. Svoja je politička i humanistička uvjerenja živjela kako kroz znanstveni, tako i kroz umjetnički i aktivistički rad boreći se protiv represije, nepravde, društvenih hijerarhija i nasilja nad ženama i čovjekom općenito. Njezin senzibilitet za malog čovjeka i iznimna hrabrost u suočavanju s društvenim nepravdama često ju je činila rijetkom križarkom u šutljivoj masi, usamljenom Eurinomom, kako je sebe običavala nazivati. S jednakom hrabrošću borila se i s teškom bolešću, no tu je bitku, na žalost, izgubila.

Nedostajat će Jasenka ne samo kolegicama i kolegama iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu nego i sociološkoj zajednici, te svojim studenticama i studentima.

Poziv na prijavu za sudjelovanje na poslijediplomskom stručnom skupu

Skup će se održati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u dane 23. i 24. rujna 2010. godine.

Tema jest ukratko: ‘Tko smo i čime se bavimo’, a organizira se u svrhu upoznavanja i umrežavanja mladih hrvatskih socioloških snaga. Dobrodošli su svi radovi iz područja sociologije,posebno se podržavaju koncepti doktorskih radova te već obranjene doktorske teze. Također je moguće prijaviti već objavljen rad, te rad izložen na nekoj prijašnjoj konferenciji/skupu.

Izlagači trebaju prijaviti svoj rad do 15. 06. 2010. organizatorici Mariji Brajdić Vuković (mare@idi.hr). Prijava treba sadržavati naslov izlaganja te par rečenica pobliže o temi.

Za sva izlaganja bit će dodijeljeni ECTS bodovi iskoristivi na poslijediplomskom studiju.

Obavještavamo Vas da je preminuo Miro Mihovilović

U petak 12. 02. 2010. preminuo je istaknuti hrvatski sociolog, te dugogodišnji član Hrvatskog sociološkog društva,

Miro Mihovilović (1915. – 2010.)

Profesor Mihovilović je rođen 22. veljače 1915. godine u Splitu. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Splitu. Fakultet za fizičku kulturu završio je u Beogradu. Doktorat znanosti iz psihologije stekao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirao znanstveno područje “Slobodno vrijeme i rekreacija” u SAD-u 1961. i 1962. godine.

U svojstvu profesora predavao je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, Višoj turističkoj školi u Dubrovniku, Višoj školi za fizičku kulturu Zagreb i na poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Školi narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Zagrebu Fakultetu za sociologijo, političke vede in novinarstvo Universe v Ljubljani te Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku.

Kao sveučilišni profesor i član mnogih nacionalnih i svjetskih znanstvenih udruženja i institucija bavi se istraživanjem širokog spektra socioloških i psiholoških tema. Opus mu iznosi oko 400 radova. Većina znanstvenih radova objavljena je na engleskom, francuskom, talijanskom, njemačkom, mađarskom i španjolskom jeziku. Profesor Mihovilović bio je jedan od utemeljitelja Insituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (današnji IDIZ) te predsjednik Hrvatskog sociološkog društva.

Uz izniman znanstveni opus profesor Mihovilović je bio jedan od najznačajnijih sportaša. Kao uspješan sportaš već je 1934. godine branio u vaterpolo reprezentaciji ostavši u reprezentaciji do Olimpijiskih igara u Londonu 1948. godine. Na XI Olimpijadi u Berlinu 1936. godine proglašen je najboljim vaterpolo vratarom Olimpijade, pa je branio i za reprezentaciju Europe protiv reprezentacije Ostalih kontinenata.

Odlazak profesora Mihovilovića kao iznimnog sportaša i znanstvenika veliki je gubitak hrvatske, ali i svjetske znanosti i kulture.