Kronološki pregled hrvatske sociologije s naglaskom na povijesni razvoj Hrvatskog sociološkog društva
2012. počeo je s djelovanjem Međunarodni združeni diplomski studij Kulturne sociologije, koji zajednički izvode odjeli za sociologiju Sveučilišta u Grazu, Sveučilišta u Zadru, Masarykovog sveučilišta u Brnu i Sveučilišta u Trentu. U okviru studija obavezna je mobilnost studenata/ica, a partnerska sveučilišta izdaju zajedničku diplomu.
2012. osnovana je Sekcija za nastavu sociologije u srednjoj školi.
2011. pokrenute su Sekcija za kvalitativne metode istraživanja i Sekcija za sociologiju obrazovanja te Sekcija „Žena i društvo”. Hrvatsko sociološko društvo postaje član BSF-a (Balkan Sociological Forum). Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru u suradnji sa Sveučilištem u Teramu (Italija) pokrenut je združeni doktorski studij Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja.
2010. osnovana je Sekcija „Društvo, ekonomija, rad”.
2009. osnovana je podružnica Hrvatskoga sociološkog društva u Zadru. Također su pokrenute i Sekcija za sociologiju prostora te Sekcija za sociologiju religije.
2008. Hrvatsko sociološko društvo ostvaruje članski status u ESA-i (European Sociological Association). Održana je međunarodna konferencija “Sociology and Interdisciplinarity. Central and South East European Perspectives”.
2007. kao institucija nositelj studija, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Odjelom za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Odsjekom za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Institutom za međunarodne odnose (Zagreb) te Institutom za migracije i narodnosti (Zagreb) pokreće međusveučilišni i međuinstitucionalni Poslijediplomski doktorski studij sociologije, studij u trajanju od šest semestara zasnovan na principima bolonjskog procesa.
2006. osnovana je splitska podružnica HSD-a.
2005. osnovan je Odsjek za sociologiju pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
2005. Hrvatsko sociološko društvo i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, u suorganizatorstvu s Međunarodnim udruženjem za sociologiju religije /International Society for the Sociology of Religion/, organiziraju 28. svjetsku konferenciju sociologa religije pod nazivom “Religion and Society: Challenging Boundaries”.
2002. osnovan je Klub studenata sociologije Anomija na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
2001. Klub studenata sociologije Diskrepancija objavljuje prvi broj studentskog časopisa za društveno-humanističke teme Diskrepancija te inicira osnivanje Europske udruge studenata sociologije koje je 2003. godine formalno uspostavljeno kao mreža studenata sociologije i studentskih socioloških udruženja u Europi.
2001. Biblioteka Revije za sociologiju mijenja ime u Sociološka biblioteka koju zajednički počinju izdavati HSD i izdavačka kuća Jesenski i Turk.
1998. Hrvatsko sociološko društvo, u suradnji s izdavačkom kućom Jesenski i Turk, počinje izdavati časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira Polemos.
1996. osnovan je Odsjek za sociologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
1994. Pravni fakultet u Zagrebu pokreće časopis Revija za socijalnu politiku.
1994. časopis Socijalna ekologija i HSD pokreću biblioteku Razvoj i okoliš.
1992. Institut za primijenjena društvena istraživanja pokreće časopis Društvena istraživanja, časopis za opća društvena pitanja.
1992. Zavod za sociologiju pokreće novi časopis Socijalna ekologija koji danas izdaje u suradnji sa Hrvatskim sociološkim društvom.
1992. Sociološko društvo Hrvatske mijenja ime u Hrvatsko sociološko društvo (HSD), te nedugo potom, postaje članicom Međunarodnog sociološkog udruženja /International Sociological Association (ISA)/.
1991. osnovan je Institut za primijenjena društvena istraživanja koji 1997. mijenja naziv u Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
1991. Sociološko društvo Hrvatske istupa iz Jugoslavenskog udruženja za sociologiju.
1988. osnovan je Klub studenata sociologije Diskrepancija (KSSD) pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
1986. pokrenuta je Biblioteka Revije za sociologiju.
1985. Centar za istraživanje migracija i narodnosti pokreće časopis Migracijske teme: Časopis za istraživanje migracija i narodnosti (od 2001. Migracijske i etničke teme).
1984. osnovan je Centar za istraživanje migracija i narodnosti (spajanjem Centra za istraživanje migracija i Zavoda za migracije i narodnosti), koji ubrzo postaje Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu (IMIN), unutar čije multidisciplinarnosti prevladavaju sociološka istraživanja.
1984. IDIS i Zavod za sociologiju provode prvo sveobuhvatno istraživanje socijalne strukture Hrvatske.
1977. odvajanjem od Odsjeka za filozofiju nastaje Odsjek za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru (Sveučilište u Splitu).
1972. osnovan je Zavod za sociologiju, istraživački dio Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
1971. izlazi prvi broj Revije za sociologiju, glasila Sociološkog društva Hrvatske.
1970. objavljena je prva Bibliografija socioloških radova objavljenih u Jugoslaviji u periodu 1959.-1969. Zlatka Gašparovića.
1967. Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu otvara prvi poslijediplomski studij iz sociologije u Hrvatskoj.
1965. obranjen je prvi doktorat pri Odsjeku za sociologiju u Zagrebu.
1964. izlazi prvi svezak Socioloških hrestomatija (ur. R. Supek).
1964. osnovan je Institut za sociološka istraživanja, koji ubrzo mijenja ime u Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (IDIS).
1964/65. osniva se knjižnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
1963. pokrenut je časopis Sociologija sela.
1963. Školska knjiga objavljuje Supekovu Sociologiju, prvi sociološki udžbenik za gimnazije.
1963. Rudi Supek (1913.-1993.) izdvaja Katedru za sociologiju iz Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i osniva Odsjek za sociologiju, prvi u Hrvatskoj.
1959. pri Institutu za društveno upravljanje u Zagrebu osnovano je Sociološko društvo Hrvatske (prvi predsjednik Juraj Hrženjak) s pedesetak članova.
1957. Uvod u sociologiju postaje obvezatnim predmetom za sve studente zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
1953. nakon što se poslije Drugoga svjetskog rata nije predavala, sociologija postaje redoviti kolegij na Pravnom i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
1943. Viktor Horvat u Zagrebu objavljuje prvu Sociološku bibliografiju na hrvatskom jeziku te opsežan prikaz razvoja društvene misli u Hrvatskoj u zborniku Naša domovina.
1941. Slavoljub Dubić objavljuje knjigu Sociologija sela tiskanu u Splitu.
1941. Dinko Tomašić objavljuje članak “Sociology in Yugoslavia” u časopisu American Journal of Sociology s posebnim poglavljem naslovljenim “Sociology in Croatia”. Navodi Antuna Radića i Milana Šufflaya kao glavne predstavnike sociologije u njenim počecima u Hrvatskoj.
1938. Ivan Esih, publicist i prevoditelj, piše prvi pregled hrvatskog autora posvećen nastanku i razvoju sociologije u Hrvata objavljen kao posebno izdanje Sociološke revije u nakladi Sociološkog seminara Masarykovog sveučilišta u Brnu 1938. godine pod nazivom “Vyvoj a současny stav sociologie v Charvatsku”, te kao prilog pod naslovom “Razvitak sociologije kod Hrvata” u zborniku Pedagoška Jugoslavija 1918.-1938. /na ćirilici/ u okviru poglavlja “Razvitak sociologije u Jugoslaviji 1918. – 1938.” objavljenom u Beogradu 1939. godine.
1937. Vera Erlich započela je prvu socijalno-psihološku studiju Porodica u transformaciji.
1936. izlazi prvi svezak knjige Kako živi narod Rudolfa Bičanića (1905.-1968.), s rezultatima prve sociološke ankete u Hrvatskoj.
1935. Katedru za sociologiju i statistiku (kako je nazvana 1931. godine) na zagrebačkom Pravnom fakultetu preuzima Dinko Tomašić (1902.-1975.).
1934. registriran je Akademski filozofski klub kao stručni klub filozofske, pedagoške i psihološke grupe. Njihov osnovni cilj je popularizacija marksizma.
1932. nakon smrti Ive Pilara gasi se aktivnost Sociološkog društva radi, prema Dinku Tomašiću, političkih animoziteta i ideoloških nesuglasja među njegovim članovima.
1931. pri Zagrebačkom sveučilištu osnovan je Studentski sociološki klub (pokrovitelj je tadašnji rektor, Albert Bazala); klub djeluje do 1933. godine kada ga vlasti zabranjuju.
1925. Sociološko društvo u Zagrebu osniva sekciju za antropologiju koja radi na kraniometrijskom mjerenju djece u osnovnim školama u Zagrebu.
1924/25. u organizaciji Sociološkog društva u Zagrebu predavanje drži profesor Frank Hofman sa Sveučilišta Saskatoon iz Kanade, prvi gostujući predavač Sociološkog društva.
1924. Ernest Miler prevodi F. H .Giddingsovu knjigu Principles of Sociology (New York, 1896).
1923. Juraj Andrassy objavljuje prvi izvještaj o radu Sociološkog društva u Zagrebu u međunarodnom časopisu Revue internationale de sociologie (Ženeva). U njemu piše o mnogim konferencijama i predavanjima održanima u organizaciji Društva i navodi da Društvo broji 160 članova.
1920. naredbom bana kraljevine Hrvatske i Slavonije od 6. prosinca 1920. godine o osnivanju Kr. zemaljske socijalne škole određeno je da jedan od nastavnih predmeta bude “sociologija i praktična socijalna politika”.
1920. osnovana je Sociološka biblioteka.
1919/20. sociologija postaje obvezatan predmet na Pravnom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta.
1919. Katedra za kriminalne znanosti i sociologiju mijenja ime u Katedra za sociologiju. Prevedena Sociologija Rudolfa Eislera, koja postaje prvim prevedenim udžbenikom sociologije u Hrvatskoj.
1919. Sociološko društvo u Zagrebu prvi put objavljuje Statut te ciljeve i zadatke djelovanja, autora Alberta Bazale u Glasniku Sociološkog društva u Zagrebu koji izlazi kao podlistak Jugoslavenske njive.
1918. u Zagrebu je registrirano Sociološko društvo čija je uloga “njegovati socijalne nauke, proučavati socijalne i ekonomske prilike našega naroda, te na osnovi takovih proučavanja djelovati u pravcu narodno-prosvjetnom, ćudoredno-uzgojnom i socijalno-političkom”; prvi je predsjednik društva Adolf Mihalić, potpredsjednik Albert Bazala, a tajnik Juraj Andrassy. Blagajnik je Juraj Tomičić.
1914. u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu u organizaciji još neregistriranog Sociološkog društva otvorena je, u suradnji s Ministarstvom javne higijene, propagandna izložba posvećena borbi protiv alkoholizma i tuberkuloze (prije toga je Ernest Miler već održao jednu izložbu o kriminalu).
1912. Vilko Anderlić objavljuje prvi udžbenik katoličke sociologije Sociologija u izdanju Biskupskog ordinarijata u Đakovu.
1910. Juraj Tomičić objavljuje u izdanju Pristava trgovačko-obrtničke komore prvi uvod u sociologiju na hrvatskom jeziku naslovljen Počela sociologije.
1909. Ante Biankini, liječnik i političar, objavljuje knjigu Kriminalna sociologija, posvećenu hrvatskim iseljenicima.
1906. Ernest Miler (1866.-1928.) postaje profesor na Pravnom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta, što ga čini prvim profesorom sociologije na Zagrebačkom sveučilištu. Te je godine ujedno osnovana Katedra za kriminalne znanosti i sociologiju, prva katedra za sociologiju u tadašnjoj Austro-Ugarskoj.
1888. Baltazar Bogišić postaje prvi predsjednik novoosnovanog Međunarodnog instituta za sociologiju, preteče budućeg Svjetskog društva za sociologiju.
1874. Baltazar Bogišić je putem opsežne ankete pribavio građu za Zbornik sadašnjih pravnih običaja kod Južnih Slavena (1873.), objavljen u JAZU u Zagrebu 1874. godine. Time je prvi razradio i primijenio metode neposrednog promatranja i upitnika, statističke metode, komparativnu metodu i metodu korištenja arhivskih dokumenata.