Obavještavamo Vas da je preminuo Miro Mihovilović

U petak 12. 02. 2010. preminuo je istaknuti hrvatski sociolog, te dugogodišnji član Hrvatskog sociološkog društva,

Miro Mihovilović (1915. – 2010.)

Profesor Mihovilović je rođen 22. veljače 1915. godine u Splitu. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Splitu. Fakultet za fizičku kulturu završio je u Beogradu. Doktorat znanosti iz psihologije stekao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirao znanstveno područje “Slobodno vrijeme i rekreacija” u SAD-u 1961. i 1962. godine.

U svojstvu profesora predavao je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, Višoj turističkoj školi u Dubrovniku, Višoj školi za fizičku kulturu Zagreb i na poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Školi narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Zagrebu Fakultetu za sociologijo, političke vede in novinarstvo Universe v Ljubljani te Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku.

Kao sveučilišni profesor i član mnogih nacionalnih i svjetskih znanstvenih udruženja i institucija bavi se istraživanjem širokog spektra socioloških i psiholoških tema. Opus mu iznosi oko 400 radova. Većina znanstvenih radova objavljena je na engleskom, francuskom, talijanskom, njemačkom, mađarskom i španjolskom jeziku. Profesor Mihovilović bio je jedan od utemeljitelja Insituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (današnji IDIZ) te predsjednik Hrvatskog sociološkog društva.

Uz izniman znanstveni opus profesor Mihovilović je bio jedan od najznačajnijih sportaša. Kao uspješan sportaš već je 1934. godine branio u vaterpolo reprezentaciji ostavši u reprezentaciji do Olimpijiskih igara u Londonu 1948. godine. Na XI Olimpijadi u Berlinu 1936. godine proglašen je najboljim vaterpolo vratarom Olimpijade, pa je branio i za reprezentaciju Europe protiv reprezentacije Ostalih kontinenata.

Odlazak profesora Mihovilovića kao iznimnog sportaša i znanstvenika veliki je gubitak hrvatske, ali i svjetske znanosti i kulture.

Društveni problemi i obrazovanje za građanstvo: uloga sociologije

Predavanje prof. dr. sc. Vjerana Katunarića

U organizaciji Hrvatskog sociološkog društva – podružnica Zadar i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u petak, 29. 1. 2010. godine, s početkom u 18 sati (dvorana 121), prof. dr. sc. Vjeran Katunarić održao je predavanje naziva „Društveni problemi i obrazovanje za građanstvo: uloga sociologije” u kojemu je problematizirao postavke klasične i suvremene sociologije o društvenim problemima koji se poučavaju u obrazovanju za građanstvo.

plakat1 * plakat2

Algoritam, predmeti, tokovi: medijski studiji i posthegemonijska moć

Predavanje mr. sc. Mirka Petrića

U organizaciji Hrvatskog sociološkog društva – podružnica Zadar i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u petak, 22. 01. 2010. godine mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač s Odjela za sociologiju, održao je predavanje pod nazivom „Algoritam, predmeti, tokovi: medijski studiji i posthegemonijska moć” u kojem je iznio suvremena kretanja u istraživanjima medija.

plakat

Sociologija suvremene znanstvene biografije: akademski narcizam kao racionalni izbor

Predavanje izv. prof. dr. sc. Saše Božića „Sociologija suvremene znanstvene biografije: akademski narcizam kao racionalni izbor”

U organizaciji Hrvatskog sociološkog društva – podružnica Zadar i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u ponedjeljak, 14. 12. 2009. godine izv. prof. dr. sc. Saša Božić, održao je predavanje pod nazivom „Sociologija suvremene znanstvene biografije: akademski narcizam kao racionalni izbor”.

Radi se o prilagođenom predavanju koje je S. Božić održao 23. listopada 2009. u Bruxellesu pod nazivom „Academic narcissism and the problem of knowledge accumulation” na međunarodnoj konferenciji ‘The Future of the Social Sciences and Humanities’. Predavanje je bilo popraćeno i u podlistku Timesa o visokom obrazovanju (Times Higher Education, više na http://www.timeshighereducation.co.uk/). Nakon izlaganja, zadarska akademska javnost je sudjelovala u gotovo dvosatnoj diskusiji o epistemološkom realizmu, akumulaciji znanja i akademskom narcizmu.

Društvene nejednakosti u pristupu i završavanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Predavanje mr. sc. Tea Matkovića „Društvene nejednakosti u pristupu i završavanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj”

U organizaciji Hrvatskog sociološkog društva – podružnica Zadar i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, u srijedu, 02. 12. 2009. godine mr. sc. Teo Matković s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, održao je predavanje pod nazivom „Društvene nejednakosti u pristupu i završavanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj”. Na temelju podataka Ankete o radnoj snazi i Ankete o obrazovnim i radnim karijerama mladih, predavač je predstavio uvide o društvenim nejednakostima u pristupu visokom obrazovanju i završavanju visokog obrazovanja u kontekstu ekspanzije i komercijalizacije sustava koja se događala kroz protekla dva desetljeća u Hrvatskoj.

SVEČANA SKUPŠTINA HSD-a

U petak 11. prosinca 2009. godine u Staroj gradskoj vijećnici Gradske skupštine Grada Zagreba, ulica sv. Ćirila i Metoda 5 s početkom u 18 sati odrzana je svečana skupština HSD-a. Na svečanoj skupštini dodijeljeno je priznanje Rudi Supek prof. dr. sc. Vjeranu Katununaricu.

U povodu dodjele priznanja, prof. dr. sc. Vjeran Katunarić održao je prigodni govor pod nazivom Razvoj ljudske suradnje: prema postmonetarnom društvu?

plakat

Sociološki kružok – nasilje, mladi, mediji

U srijedu, 21. listopada 2009. godine u 19,00 h održan je kružok s temom nasilja, mladih i medija na kojemu su govorili Krešimir Krolo i Sven Marcelić, asistenti s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Ovaj susret je potaknut uspješnom tribinom i okruglim stolom koje su kolege održali u Splitu u organizaciji udruge MOST.

Obavještavamo Vas da je preminuo Vjekoslav Micekin

U srijedu 28. 10. 2009. preminuo istaknuti hrvatski filozof i sociolog, te dugogodišnji član Hrvatskog sociološkog društva,

VJEKOSLAV MIKECIN (1930. – 2009.)

Profesor Mikecin rođen je u Novigradu 1930. godine. Diplomirao je filozofiju 1958. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dok je 1979. godine na istom fakultetu doktorirao. Znanstvenu specijalizaciju stekao je u Rimu i Parizu, a redovitim profesorom je postao 1982. godine. Pokrenuo je poslijediplomski studij sociologije religije kojeg je od 1984. godine vodio. Područje njegovog interesa je bilo široko, ali glavne radove pisao je na temu talijanke i francuske filozofije, sociološke teorije i filozofije, problematike suvremenog marksizma, te sociologije kulture i umjetnosti. Autor je niza knjiga – »Suvremena talijanska filozofija« (1966), »Marksisti i Marx« (1968), »Povijest i kritička svijest« (1974), »Rušenje dogme (1976), »Situacije i duhovna kretanja: filozofsko-politički ogledi« (1982), »Situacije i duhovna kretanja 2: filozofsko-sociološki ogledi« (1987) te knjige »Umjetnost i povijesni svijet« (1995).