Dr. sc. Jasenka Kodrnja (1946. – 2010.)
U Zagrebu je 1. srpnja 2010. godine u 64. godini života preminula sociologinja, filozofkinja i feministica, dr. sc. Jasenka Kodrnja. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1971. diplomirala je sociologiju i filozofiju. Od 1973. do 1975. godine pohađala je poslijediplomski studij antropologije u Beogradu, a potom je 1979./1980. koristila stipendiju francuske vlade pri Ecole des hautes etudes en sciences sociales u Parizu. Doktorirala je na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Bila je zaposlena uzvanju više znanstvene suradnice u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je vodila grupu za istraživanje kulture te istraživanje roda. Osim istraživačke aktivnosti bavila se od 2000. – 2009. godine nastavnim radom na Hrvatskim studijama gdje je među prvima u Hrvatskoj uvela studije roda. U Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu bila je urednica biblioteke Znanost i društvo. Objavila je brojne znanstvene i stručne radove. Autorica je triju znanstvenih monografija Umjetnik u društvenom kontekstu (1985), Nimfe, muze, eurinome – društveni položaj umjetnica (2001), Žene zmije – rodna dekonstrukcija (2009), a uredila je samostalno ili u suradnji četiri knjige: Kultura rada (1983), Filozofija i rod (ur. Gordana Bosanac, Jasenka Kodrnja, Hrvoje Jurić) (2005), Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Republici Hrvatskoj (2006), Kultura, drugi,žene (ur. Jasenka Kodrnja, Svenka Savić, Svetlana Slapšak) (2010).
Bila je dugogodišnja članica Hrvatskog sociološkog društva a 1978./79. i njegova tajnica. Od 1980. bila je članica sociološke sekcije «Žena i društvo», a od 1988. do 1996. aktivistica «SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja» (1996. koordinatorica, a od 2000. – 2006. zamjenica koordinatorice). Također bila je članica Hrvatskog filozofskog društva, te njegova potpredsjednica 2005./6.
Osim znanstvenim radom Jasenka Kodrnja objavljivala je poeziju, prozu i eseje. Autorica je knjiga Romantičarna (1990) – roman, Zagreb je ženskog spola (2002) – poezija, Trinaest razloga za šutnju (2006) – priče, Pjesme galeotkinja (2009) – poezija. Bila je članica Hrvatskog društva pisaca.
Njezini znanstveni interesi bili su vezani uz probleme rodne nejednakosti i ženskih ljudskih prava, feminističku analizu i razna pitanja feminističke teorije. Svoja je politička i humanistička uvjerenja živjela kako kroz znanstveni, tako i kroz umjetnički i aktivistički rad boreći se protiv represije, nepravde, društvenih hijerarhija i nasilja nad ženama i čovjekom općenito. Njezin senzibilitet za malog čovjeka i iznimna hrabrost u suočavanju s društvenim nepravdama često ju je činila rijetkom križarkom u šutljivoj masi, usamljenom Eurinomom, kako je sebe običavala nazivati. S jednakom hrabrošću borila se i s teškom bolešću, no tu je bitku, na žalost, izgubila.
Nedostajat će Jasenka ne samo kolegicama i kolegama iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu nego i sociološkoj zajednici, te svojim studenticama i studentima.