SOCIJALNA KOHEZIJA U DRUŠTVU POLARIZACIJE, KONFLIKATA I NEJEDNAKOSTI
Zagreb, 11. i 12. travnja 2019.
PROGRAMSKI ODBOR
Predsjednik
Prof. dr. sc. Ivan Burić, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Članovi/ice
Doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Doc. dr. sc. Valerija Barada, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru
Dr. sc. Paško Bilić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
Prof. dr. sc. Saša Božić, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru
Doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Simona Kuti, Institut za migracije i narodnosti
Doc. dr. sc. Marija Lončar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Dr. sc. Marko Mustapić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Jadranka Švarc, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
ORGANIZACIJSKI ODBOR
Predsjednica
Prof. dr. sc. Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Članovi/ice
Dr. sc. Anja Gvozdanović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Prof. dr. sc. Davorka Matić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i međunarodne odnose
Doc. dr. sc. Jana Vukić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rok za slanje sažetaka: 1. ožujka 2019. godine
Obavijest o (ne)prihvaćanju sažetka: 15. ožujka 2019. godine
Rok za uplatu kotizacije: 25. ožujka 2019. godine
Kotizacija: 250,00 kn (za članove/ice HSD-a); 500,00 kn (za osobe koje nisu članovi/ice HSD-a)
Kontakt: info@hsd.hr; anja@idi.hr
TEMATSKI OKVIR KONGRESA
Hrvatsku danas karakterizira niska razina povjerenja u društvene institucije poput pravosuđa, Sabora, političkih stranaka, kao i jačanje populističkih stremljenja i populističkih pokreta. Također, primjećuje se porast tolerancije spram različitih oblika oportunističkih ponašanja kao i sve učestalije korištenje neformalnih instrumenata pri rješavanju problema s kojima se građani svakodnevno susreću. Uz jačanje populističkih tendencija u političkoj sferi sve više se potenciraju i ideološke podjele te političko-vrijednosne polarizacije. S druge strane, sportske pa i humanitarne manifestacije nerijetko se koriste kao primjeri nacionalnog jedinstva.
Ovo su samo neke od društvenih pojava i procesa koje mogu biti povezane s izgradnjom i razgradnjom socijalne kohezije. U tom smislu, postavlja se pitanje što sve otežava socijalnu koheziju i onemogućuje pokretanje društvenih reformi i rješavanje problema poput ekonomske nerazvijenosti, sporog rasta životnog standarda, stagnantnog siromaštva u pojedinim društvenim slojevima, korupcije i klijentelizma. Karakterizira li naše društvo porast netolerancije, nacionalizma i homogenizacije, u kojoj su mjeri populističke politike posljedica takvih pojava? S druge strane, koji društveni procesi umanjuju te tendencije?
Mnoge analize posljednjih nekoliko desetljeća upućuju na postojanje dubljih društvenih pojava koji zahtijevaju preispitivanje i redefiniranje temeljnih socioloških koncepata. Važnost socijalnih mreža koje konstituiraju temeljne društvene institucije i povjerenja koje olakšava njihovo funkcioniranje su do sada istraživani pomoću koncepta socijalnog kapitala. U posljednje vrijeme, sociološka istraživanja okreću se ponovo konceptu solidarnosti i socijalnoj koheziji kao relevantnim čimbenicima stabilnog i inkluzivnog demokratskog društva. Ovu paradigmatsku promjenu inducirale su posljedice globalizacijskih procesa kao što su masovne migracije i rast nejednakosti (Koster 2007, Vergolini 2011).
Socijalna kohezija je pojam s dugom sociološkom tradicijom od Durkheima do suvremenih autora poput Lockwooda i Granovettera, no bez jednoznačno prihvaćenog i definiranog značenja (Arieli 2014; Fonseca, Lukosch i Brazier 2018) pri čemu je višestruko kritički preispitivan (Schiefer i van der Noll 2017). S druge strane, u dokumentima Europske unije socijalna je kohezija definirana kao proces usmjeren smanjivanju razlika i zaštiti od društvene isključenosti. Vijeće Europe definira socijalnu koheziju kao “kapacitet društva da osigura blagostanje svih svojih članova/ica, minimizirajući razlike i izbjegavajući marginalizaciju sa sljedećim karakteristikama: 1. Recipročna lojalnost i solidarnost; 2. Snaga društvenih veza i zajedničkih vrijednosti; 3. Osjećaj pripadnosti; 4. Povjerenje među pojedincima u zajednici; 5. Smanjenje nejednakosti i socijalne isključenosti” (Vijeće Europe 2008). U ovom kontekstu, pojam ima pozitivan prizvuk, no socijalna kohezija postaje sve učestalije redefinirana i izjednačena s homogenizacijom i asimilacijom, a diskursi o različitosti postaju sve više ekstremistički i nacionalistički (Vasta 2010).
Interes akademske zajednice za ponovno propitivanje koncepta socijalne kohezije označava vraćanje teorijama integracije i diferencijacije u fokus analiza društvenih znanosti. Istraživanja su se zbog toga okrenula pitanjima utjecaja različitosti na participaciju u kolektivnom životu – imaju li etničke, religijske i kulturne razlike negativan efekt na društvenu solidarnost i uzrokuju li eroziju socijalne kohezije?
Pozivamo Vas da se uključite u rad kongresa koji ima za cilj odgovoriti na pitanje značenja solidarnosti, integracije i socijalne kohezije danas te druga aktualna pitanja hrvatskog društva, ali i našeg regionalnog okruženja. Predlažemo sljedeće teme za raspravu, pri čemu su i drugi aspekti problema vezani uz temu kongresa dobrodošli:
- Kako i u kojoj mjeri socioekonomske krize doprinose jačanju procesa nacionalne homogenizacije i integracije i istovremenom slabljenju socijalne kohezije?
- Utjecaj etničkih, religijskih, klasnih i kulturnih različitosti u društvu na socijalnu koheziju
- Odnos emigracijskih/imigracijskih procesa i socijalne kohezije
- Utjecaj okolišnih kriza (npr. poplave i požari) na socijalnu koheziju
- Socijalna isključenost, socijalne inovacije i socijalna kohezija
- Pluralizam identiteta i socijalna kohezija
- Čimbenici društvene polarizacije i konflikata
- Vrijednosne/političke orijentacije i socijalna kohezija
- Sport i socijalna kohezija
- Solidarnost i socijalna kohezija
- Humanitarno djelovanje, volonterski rad, društvena participacija i socijalna kohezija
- Politička participacija, populizam i socijalna kohezija
- Multidimenzionalnost koncepta socijalne kohezije, kolektivna i individualna dimenzija
- Statički i dinamički koncept socijalne kohezije
- Indikatori socijalne kohezije
- Socijalna kohezija i socijalni kapital: konceptualne razlike i sličnosti
- Regionalni razvoj i (dez)integracijski procesi u Hrvatskoj
- Mediji i socijalna kohezija
- Obrazovanje i socijalna kohezija
- Društveni aktivizam i socijalna kohezija
- Odnos tehnoloških promjena, digitalnih tehnologija, društvenih mreža i socijalne kohezije
- Mladi i socijalna kohezija
- Razlike u rodnim ulogama i odnosima kao pokazatelj socijalne kohezije
- Rad, zaposlenost i sindikalno udruživanje
- Generacijske razlike u razumijevanju socijalne kohezije i solidarnosti
PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE
Pozivamo članove/ice Hrvatskoga sociološkog društva i sve druge zainteresirane da pošalju prijedloge svojih konferencijskih priopćenja. Sažetak bi uz naslov trebao sadržavati između (minimalno) 250 i (maksimalno) 300 riječi te ime, adresu, naziv ustanove zaposlenja i e-mail adresu autora. Rok za slanje sažetaka putem elektroničke pošte na adresu tajništva HSD-a info@hsd.hr je 1. ožujka 2019. godine.
U sažetku treba navesti opći prikaz teme, glavne teorijske smjernice, metodološki pristup, glavne rezultate i zaključak, a također mu valja pridružiti do sedam ključnih riječi. Sažetke prijedloga konferencijskih priopćenja recenzirat će članovi/ice programskog odbora, a povratna informacija o ishodu recenzentskog postupka bit će proslijeđena autorima/icama do 15. ožujka 2019. godine. Autori/ce prihvaćenih izlaganja dužni su uplatiti kotizaciju do 25. ožujka 2019. godine kako bi im sažetak bio uvršten u program kongresa.
Croatian 
English