Kako građani i građanke devet europskih zemalja vide nejednakosti u kulturi?

Piše: dr. sc. Toni Popović

Unutar ciklusa predavanja Sociološki razgovori, kojega organizira splitska podružnica Hrvatskog sociološkog društva, prošle srijede (31. siječnja 2024.) održano je zanimljivo dvosatno online predavanje s raspravom na temu Kako građani/-ke devet europskih zemalja vide nejednakosti u kulturi?.

Predavao je mr. sc. Mirko Petrić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split, a događaju je nazočilo dvadesetak sudionika – istraživača i sveučilišnih nastavnika iz područja sociologije i srodnih disciplina, studenata te djelatnika u kulturi i medijima. Okosnicu izlaganja čine rezultati istraživanja provedenog unutar aktivnosti projekta Invent (Obzor 2020), u kojem je sudjelovao Institut društvenih znanosti Ivo Pilar uz još osam institucija iz različitih europskih zemalja. Više o projektu moguće je saznati na putem linka.

Provedeno je istraživanje relevantno za sociologiju u metodološkom i spoznajnom smislu jer obuhvaća podatke kvantitativne i kvalitativne naravi o kulturnoj participaciji u Europi i viđenju nejednakosti od strane građana. Također, indikatori istraživanja uključili su aktivnosti kulture u svakodnevnom životu i različite digitalne aktivnosti, što su prakse koje do sada nisu naročito razmatrane.

Primjena ovakve metodologije bitno mijenja sliku kulturne participacije unutar obuhvaćenih zemalja u odnosu na ranije studije. Istraživanje ima i kulturno-političke implikacije u pogledu reafirmacije važnosti socioloških istraživanja za kulturne politike. Ističe se važnost uključivanja drugačije vrste „dokaza“ u tzv. evidence-based politike koje se uglavnom zasnivaju na kvantitativnim podacima. Kvalitativna dimenzija pridonosi temeljitijem kontekstualnom razumijevanju nejednakosti u kulturnoj participaciji.

Neki od interesantnijih rezultata iznesenih tijekom predavanja ukazuju na dob kao važan prediktor kulturne participacije. Najaktivniji su mladi i osobe 65+, dok je srednja generacija najmanje aktivna (pretpostavlja se zbog nedostatka vremena). Velika je razlika u sudjelovanju u umjetničkim praksama između ispitanika srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja, na što utječe i utjelovljeni digitalni kapital. Pokazuje se centralizacija kulturnih praksi u glavnim gradovima, pri čemu su ostale sredine u nepovoljnijem položaju (gradovi, manji gradovi i ruralna područja).      

Rezultati prikazani tijekom predavanja bit će objavljeni 2024. godine unutar znanstvenog rada Cultural practices and socio-digital inequalities in Europe: Towards a unified research framework in cultural participation studies (časopis Cultural Sociology; autori  Cvetičanin, P., Pereira, L. P., Petrić, M., Tomić-Koludrović, I., Lebaron, F. i Zdravković, Ž.) i poglavlja Citizens’ perspectives on the impact of social inequalities on cultural participation (urednička monografija Engagement with Culture in Transformative Times, Routledge; autori Petrić, M., Cvetičanin, P., Tomić-Koludrović, I., Petrović, V. i Zdravković, Ž.).