Piše: dr. sc. Toni Popović
U suorganizaciji splitske podružnice Hrvatskog sociološkog društva i Sekcije za socijalnu ekologiju HSD održano je online predavanje na temu kvalitete života i zadovoljstva životom u ruralnim područjima. Događanje je održano 15. svibnja 2024. godine unutar ciklusa Sociološki razgovori, a predavači su bili dr. sc. Vladimir Ivanović i Bruno Šimac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji su izlaganje pripremili u suautorstvu s izv. prof. dr. sc. Tijanom Trako Poljak.
Predavanje je odslušalo tridesetak sudionika, ponajviše studenata sociologije, sveučilišnih nastavnika i istraživača. Tijekom izlaganja predstavljene su različite vrste nalaza. Predavači su najprije iznijeli rezultate sekundarne analize podataka Europskoga društvenog istraživanja (EDI, engl. European Social Survey – ESS), usredotočene na komparativni prikaz kvalitete života u odabranim zemljama srednje Europe. U drugom dijelu predavanja, predstavljeni su kvalitativni i kvantitativni podaci prikupljeni 2022. i 2023. godine korištenjem intervjua i ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva Hrvatske(N=831). Spomenuto je istraživanje proizašlo iz projekta Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja: objektivni i subjektivni pokazatelji otpornosti hrvatskih ruralnih socijalno-ekoloških sustava (SECRURAL). Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi se do kraja prosinca 2024. godine. Više na linku.
Temeljni zaključci predavanja upućuju na povoljniju procjenu kvalitete života u ruralnim područjima odabranih srednjoeuropskih zemalja u 2018. u odnosu na 2008. godinu. U pojedinim zemljama (npr. Austrija i Njemačka), ispitanici su povoljnije procijenili kvalitetu života u ruralnim u odnosu na urbane sredine.
Kada je riječ o Hrvatskoj, istaknuta je kompleksnost definiranja ruralnih područja, pri čemu definicije mogu biti disciplinarno određene, ali i proizlaziti iz interesa javnih tijela u svrhu popisivanja stanovništva, definiranja razvojnih programa i sl. Rezultati projekta SECRURAL pokazuju kako stanovništvo ruralnih područja Hrvatske najveće zadovoljstvo pokazuje očuvanošću prirodnog okoliša, mogućnošću proizvodnje hrane za vlastite potrebe, uvjetima stanovanja (naročito se važnom pokazuje okućnica, gdje se realiziraju razne aktivnosti) te bliskošću međuljudskih odnosa.
S druge strane, nezadovoljstvo je iskazano u odnosu na mogućnosti zapošljavanja (naročito visokoobrazovanih i žena) i uvjete komunalne infrastrukture. Potvrđena je poprilična ovisnost o urbanim središtima, istaknuta u strateškim dokumentima i prethodim istraživanjima, pri čemu je važno ukazati na lošu povezanost javnim prijevozom koja život bez automobila u ruralnim sredinama čini popriličnim izazovom. Ukupno gledajući, sudionici istraživanja iskazuju umjereno zadovoljstvo životom. Prevladava dojam kako su prepušteni sebi s izrazito malo šireg društvenog poticaja kojeg predavači smatraju ključnim za daljnji ruralni razvoj u Hrvatskoj.