Dru\u0161tveni procesi obuhva\u0107aju kontinuirano djelovanje i pona\u0161anje ljudi u okviru kojih nastaju dru\u0161tvene pojave koje mijenjaju dru\u0161tva i zajednice. Jedan od klju\u010dnih zadataka sociologije je analiza ishoda tih procesa i transformacija dru\u0161tva. U na\u0161oj je sociologiji posljednjih desetlje\u0107a bio izrazito prisutan istra\u017eiva\u010dki interes za analizu procesa tranzicije, kojeg je Kalanj (1998) definirao skra\u0107enim komprimiranim procesom integracije u kapitalisti\u010dku modernost.<\/p>\n\n\n\n
Rekonstruiranje kapitalizma, u na\u0161em postsocijalisti\u010dkom i ratnim posljedicama optere\u0107enom dru\u0161tvu, obilje\u017eeno je radikalnim strukturalnim i sociokulturnim promjenama. Istovremeno, moderna dru\u0161tva i njihov ekonomski i politi\u010dki krajobraz su radikalizirani, a virtualna sfera me\u0111uljudskih odnosa ima sve ve\u0107i zna\u010daj. Usprkos silnom tehnolo\u0161kom napretku, velik dio \u010dovje\u010danstva \u017eivi u siroma\u0161tvu, pa i u potpunoj bijedi. Ve\u0107ina stanovnika suvremenog svijeta mo\u017ee, na\u017ealost, samo \u017eudjeti \u010dak i za najbanalnijim blagodatima civilizacije poput pitke vode ili kori\u0161tenja interneta. Suvremeni kapitalizam, uspostaviv\u0161i globalno tr\u017ei\u0161te, uspostavio je i globalni poredak i novi oblik suverenosti, a u njemu su nacionalne granice izgubile svoje zna\u010denje. Globalne nejednakosti generiraju izrazite razlike u dostupnosti klju\u010dnih resursa za blagostanje i prosperitet, poput zaposlenja ili zdravstvene skrbi, ne samo pojedincima nego i cijelim dru\u0161tvenim skupinama, lokalnim zajednicama, regijama i dru\u0161tvima. Tri klju\u010dna fundamentalna dru\u0161tvena procesa \u2013 zdravlje, starenje i useljavanje \u2013 prepoznata su kao izrazito relevantna i zato odabrana kao tema sociolo\u0161ke rasprave. Zdravlje i sustavi koji ga podr\u017eavaju reflektiraju dinamiku dru\u0161tvenih odnosa, kulturnih vrijednosti i ekonomskih prioriteta, \u010dine\u0107i ga klju\u010dnim za razumijevanje modernih dru\u0161tava. Starenje stanovni\u0161tva, kao zajedni\u010dko obilje\u017eje europskih dru\u0161tava, donosi izazove poput smanjenja broja radno sposobnih pojedinaca, pritiska na zdravstveni sustav i redefinicije me\u0111ugeneracijskih odnosa. Useljavanje, posebno priljev radnika iz azijskih zemalja, otvara pitanja dru\u0161tvene integracije, radnih prava i kulturne raznolikosti, ali i potencijalno stvara nove oblike dru\u0161tvenih nejednakosti i isklju\u010denosti.<\/p>\n\n\n\n
Ovi procesi imaju duboke posljedice na strukturu i funkcioniranje dru\u0161tva, \u010dine\u0107i ih nezaobilaznom temom sociolo\u0161kih istra\u017eivanja. Istaknuti fenomeni zahtijevaju analizu i raspravu u okviru sociolo\u0161ke zajednice. Pritom su legitimni i dobrodo\u0161li razli\u010diti teorijski i metodolo\u0161ki pristupi ovoj problematici, koja je po prvi put klju\u010dna tema odr\u017eavanja Nacionalnog kongresa Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Programskog odbora Kongresa
prof. dr. sc. Dragan Bagi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Saznajte vi\u0161e na poveznicama: Raspored kongresa, <\/a><\/strong>Knjiga sa\u017eetaka<\/strong><\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dru\u0161tveni procesi obuhva\u0107aju kontinuirano djelovanje i pona\u0161anje ljudi u okviru kojih nastaju dru\u0161tvene pojave koje mijenjaju dru\u0161tva i zajednice. Jedan od klju\u010dnih zadataka sociologije je analiza ishoda tih procesa i transformacija dru\u0161tva. U na\u0161oj je sociologiji posljednjih desetlje\u0107a bio izrazito prisutan istra\u017eiva\u010dki interes za analizu procesa tranzicije, kojeg je Kalanj (1998) definirao skra\u0107enim komprimiranim procesom …<\/p>\n