{"id":2123,"date":"2020-04-16T17:12:19","date_gmt":"2020-04-16T15:12:19","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=2123"},"modified":"2020-04-16T17:12:19","modified_gmt":"2020-04-16T15:12:19","slug":"zaorimo-hrvatska-polja-ili-o-vaznosti-nacionalne-poljoprivredne-proizvodnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hsd.hr\/en\/2020\/04\/16\/zaorimo-hrvatska-polja-ili-o-vaznosti-nacionalne-poljoprivredne-proizvodnje\/","title":{"rendered":"\u201eZaorimo hrvatska polja\u201c ili o va\u017enosti nacionalne poljoprivredne proizvodnje"},"content":{"rendered":"<p>Prije nekog vremena netko me upitao: \u201eTi predaje\u0161 &#8216;Sociologiju sela&#8217;? Za\u0161to?\u201c. To pitanje nije bilo niti izdvojeno niti je nastalo u vakuumu, ve\u0107 je bilo samo logi\u010dan odjek \u010dinjenice da su sela danas u velikoj mjeri izmijenjena modernizacijskim procesima, da su ve\u0107im dijelom napu\u0161tena ili se napu\u0161taju, kao i da razvoj industrijske proizvodnje sve vi\u0161e potiskuje poljoprivredu u onom tradicionalnom smislu. Posljedica je to i sve \u010de\u0161\u0107eg simplificiranja slo\u017eenog prostora sela na stereotipni prostor \u201emuzeja\u201c, idili\u010dno nazvanog \u201e\u010duvarem\u201c tradicije, kulture i obi\u010daja, \u010dime se zapravo implicira pasivni prostor naslije\u0111en iz nekih arhai\u010dnih vremena, koji \u0107e se prije ili poslije slomiti, nestati ili utopiti pod modernizacijskim pritiscima.<\/p>\n<p>Sve je ovo vidljivo i u \u010dinjenici da se u hrvatskim medijima sve rje\u0111e pi\u0161e o va\u017enosti sela i, \u0161to jo\u0161 problemati\u010dnije, znanosti, uklju\u010duju\u0107i i sociologiju u Hrvatskoj (koja svoj razvoj velikim dijelom duguje upravo iznimnim stru\u010dnjacima i istra\u017eivanjima iz ovog podru\u010dja \u2013 prisjetimo se samo Zagreba\u010dke \u0161kole ruralne sociologije i \u010dasopisa <em>Sociologija sela<\/em>, koji je nasre\u0107u tu zavidnu tradiciju nastavio do danas vrijednim radom uredni\u0161tva <em>Sociologije i prostora<\/em>). Poljoprivreda se u medijima jo\u0161 i spominje kada se npr. govori o poticajima Europske unije i sl. ali o hrvatskim selima vrlo rijetko \u010ditamo u pozitivnom kontekstu vrijednih socijalno-ekolo\u0161kih prostora.<\/p>\n<p>Nije onda \u010dudno da govoriti kao ruralni sociolog o selu kao aktivnom okru\u017eju, u kojem se modernizacijski procesi mogu i trebaju odvijati uz uva\u017eavanje njegove specifi\u010dnosti, o selu kao itekako klju\u010dnom prostoru \u010dovjekova \u017eivljenja, od kojeg suvremeno dru\u0161tvo, koje vapi za dugoro\u010dnijim i odr\u017eivijim rje\u0161enjima globalne socijalno-ekolo\u0161ke krize, mo\u017ee \u010dak ne\u0161to i nau\u010diti, u tom smislu zvu\u010di prili\u010dno utopijski.<\/p>\n<p>Uz mogu\u0107nost uvoza raznovrsne hrane, u svako vrijeme, neovisno o sezoni, odsvakud, neovisno o fizi\u010dkoj udaljenosti, a da istovremeno izgleda svje\u017ee i zdravo, ne postoji briga oko \u010dinjenice da uvozimo, prema nekim procjenama, oko 50% prehrambenih proizvoda, sve dok su ti proizvodi jeftini. Ne postoji briga ni oko \u010dinjenice da imamo preko 400,000 ha neiskori\u0161tenog poljoprivrednog zemlji\u0161ta, sve dok je opskrba hranom neprekinuta [1-3]. Tu i tamo se u javnosti pokrene rasprava kako mo\u017eda i nije logi\u010dno da hrana koja putuje tolike kilometre bude i dalje ozna\u010dena kao svje\u017ea, da hrana koja je do\u0161la iz druge zemlje a pakira se u Hrvatskoj bude ozna\u010dena kao doma\u0107a, ili da je pomalo \u010dudno kupovati jagode u studenome ili gro\u017e\u0111e u lipnju i govoriti o zdravoj prehrani.<\/p>\n<p>No, u ovim izazovnim vremenima i svemu lo\u0161em \u0161to je sa sobom donijela kriza oko COVIDA-19, jedna od dobrih stvari jest da se u na\u0161em dru\u0161tvu ponovno aktualizirala rasprava oko va\u017enosti hrvatskih sela, upravo s naglaskom na osiguranje nacionalne opskrbe hranom u kriznim vremenima. Kao \u0161to smo tijekom ove krize morali revalorizirati ulogu \u010desto podcijenjenih zanimanja kao \u0161to su medicinske sestre\/bra\u0107a, bolni\u010dari\/ke, trgovci\/kinje, voza\u010di\/ce, dostavlja\u010di\/ce i dr., tako se po\u010dela podizati svijest i o bitnosti sela i njihovih stanovnika.<\/p>\n<p>Pove\u0107ano zanimanje za doma\u0107u poljoprivredu u Hrvatskoj vidljivo je na nekoliko razina: od kupaca poljoprivrednih proizvoda i njihovih proizvo\u0111a\u010da, preko razli\u010ditih udruga, lokalnih i regionalnih uprava, te nacionalne razine ministarstava, vlade i Europske unije, koji o ovoj temi s pravom sve vi\u0161e govore kao o pitanju nacionalne sigurnosti. U ovom kratkom osvrtu, fokusirat \u0107u se na ono \u0161to me i ina\u010de profesionalno najvi\u0161e zanima \u2013 mikro-razinu svakodnevne interakcije, u ovom slu\u010daju izme\u0111u kupaca i malih proizvo\u0111a\u010da, koja je mo\u017eda najvidljivija iz rasprava na raznim <em>online<\/em> dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n<p>Radi se o iznimno zanimljivom procesu koji \u0107e trebati sustavno znanstveno istra\u017eiti nakon \u0161to sve ovo pro\u0111e, no u ovom popularno-znanstvenom obliku pisanja \u201esociologije iz izolacije\u201c navest \u0107u nekoliko dosada\u0161njih opservacija.<\/p>\n<ol>\n<li>Razlozi pove\u0107anja interesa u gradovima za doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de i OPG-ove kod kupaca nakon progla\u0161enja mjera izolacije zbog COVIDA-19:<\/li>\n<\/ol>\n<ul>\n<li style=\"text-align: left\">smanjenje ponude (koli\u010dine i mogu\u0107nosti odabira) svje\u017eeg vo\u0107a, povr\u0107a i mesa u velikim trgova\u010dkim lancima;<\/li>\n<li style=\"text-align: left\">zatvaranje tr\u017enica na kojima se dio gra\u0111ana dosad opskrbljivao;<\/li>\n<li style=\"text-align: left\">otvaranje mogu\u0107nosti dostave u vrijeme uredbe \u201eOstani doma!\u201c.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li>Tijekom ovog proizvodno-prodajnog procesa, kod dijela kupaca naviknutijih nabavljati svoje namirnice u trgova\u010dkim centrima svakako je mogu\u0107e detektirati nepoznavanje procesa doma\u0107e proizvodnje:<\/li>\n<\/ol>\n<ul>\n<li>neznanje oko toga koje je sezonsko vo\u0107e i povr\u0107e pa se, primjerice, sada u travnju tra\u017ee \u201edoma\u0107e mandarine iz doline Neretve\u201c (mo\u017eete zamisliti da komentari na ovaj post nisu bili nimalo nje\u017eni);<\/li>\n<li>rasprave oko toga \u0161to je \u201edoma\u0107e\u201c, \u201eprirodno\u201c, \u201eorgansko\u201c, je li \u201eprirodna\u201c proizvodnja i ona iz plastenika, \u0161to zna\u010di koji certifikat, gdje je u svemu tome mjesto \u201eprekupcima\u201c, odnosno prodava\u010dima koji sami ne proizvode ve\u0107 ono \u0161to prodaju nabavljaju uvozom, na Zelenoj tr\u017enici i sl. (uglavnom se oblikuju dvije grupe mi\u0161ljenja: \u201eprekupci su zlo\u201c i \u201ea \u0161to \u0107u kad mi se jedu i banane\u201c);<\/li>\n<li>problem s cijenama pri \u010demu je svakome tko je imalo upoznat s redovnim cijenama vo\u0107a i povr\u0107a na tr\u017enicama jasno da i s uklju\u010denom dostavom \u201eiz okolice Zagreba\u201c ko\u0161arica s 2 glavice kupusa, po 2 kg jabuka i krumpira, 2 poriluka, 2 sve\u017enja rotkvica, par limuna i naran\u010di i uba\u010denim sve\u017enjem mladog luka \u201egratis\u201c ne mo\u017ee ko\u0161tati 270kn osim ako ju se ne dostavlja dronom upravljanim satelitom;<\/li>\n<li>nepoznavanje pravilnog baratanja doma\u0107im namirnicama od kojih se o\u010dekuje da poput luka umo\u010denog u vosak iz trgova\u010dkih lanaca ili limuna kojem ne smijete jesti koru i ove namirnice ostanu istog izgleda tjednima, pa se javlja nevjerica kako to da su rotkvice uvenule nakon nekoliko dana;<\/li>\n<li>gubljenje strpljenja kada se prodava\u010di ne jave na poslane poruke ili kada ne dostave namirnice u dogovoreno vrijeme.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li>\u0160to se ti\u010de prodava\u010da, tu se uz navedene pote\u0161ko\u0107e (la\u017eno predstavljanje preprodaje kao doma\u0107e proizvodnje, pove\u0107anje cijena proizvoda) javljaju jo\u0161 neke koje se ipak mogu smatrati apsolutno opravdanima.<\/li>\n<\/ol>\n<ul>\n<li>doma\u0107i su se prodava\u010di na\u0161li u situaciji porasta interesa za njihove proizvode, na koji se od njih o\u010dekuje da odgovore na razini uhodanog trgova\u010dkog lanca, dok se trude i dalje kontinuirano proizvoditi, te na vrijeme sve po \u017eelji kupaca dostaviti, uz visoke mjere za\u0161tite od koronavirusa;<\/li>\n<li>nedovoljna razina informati\u010dke pismenosti (ako uop\u0107e posjeduju ra\u010dunala, tablete i koliko toliko pouzdanu internetsku vezu) zbog \u010dega dio doma\u0107ih poljoprivrednika gubi u natjecanju i prije nego su se u njega uspjeli uklju\u010diti (poznata je mantra \u201e\u0161to, ili u ovom slu\u010daju tko, nije na Facebooku, ne postoji\u201c);<\/li>\n<li>problem <em>online<\/em> komunikacije s vi\u0161e ili manje razumnim kupcima putem za \u0161to ih se zapravo nikada nije osposobljavalo (ova me situacija neobi\u010dno podsje\u0107a na na\u0161u \u201enastavu na daljinu\u201c \u2013 nadam se da \u0107emo i o tome \u010ditati u sklopu ovih tekstova).<\/li>\n<\/ul>\n<p>No, kakve god se pote\u0161ko\u0107e pojavljivale, ohrabruju\u0107e je da se ipak rje\u0161avaju \u201eu hodu\u201c te ovo podizanje svijesti kupaca o va\u017enosti i prednostima doma\u0107e proizvodnje kao i prodava\u010da, koji mo\u017eda po prvi puta osje\u0107aju da se njihov rad i dru\u0161tveno cijeni, ulijeva nadu za doma\u0107u poljoprivredu koju su mnogi ve\u0107 odavno otpisali, a svakako ulijeva nadu da \u0107e se ovaj proces u ovom obimu u kojem se kroz posljednja dva mjeseca razvio nastaviti i nakon zavr\u0161etka ove krize. Lijep primjer je kako neke kumice i kumovi (ne znam je li to ispravan \u201emu\u0161ki\u201c oblik prodava\u010da na tr\u017enicama) polako dobivaju svoje ime i prezime na <em>online<\/em> forumima. Tako je na grupi \u201eVirtualni zagreba\u010dki plac\u201c postavljena i mogu\u0107nost \u201eTra\u017eim svog prodava\u010da s placa\u201c gdje vjerni kupci tra\u017ee svoje prodava\u010de koje su dosad znali samo po broju ili mjestu \u0161tanda na placu.\u00a0 \u0160to se vi\u0161e ljudi uklju\u010duje i komentira kroz ove forume i grupe, svi se zajedno educiraju, kroz jedan organski proces. Nema boljeg marketinga od osobnih preporuka za neki OPG ili malog prodava\u010da. Fotografije koje kupci stavljaju na <em>online<\/em> grupe putem kojih se vidi koliko je tko i \u0161to dobio za koliko novaca tako\u0111er prirodno poravnava tr\u017ei\u0161ne cijene i tjera one koji pretjeruju s cijenama da se prilagode. Da se radi o sve zna\u010dajnijem broju zainteresiranih kupaca i proizvo\u0111a\u010da vidljivo je i iz pove\u0107anog interesa trgova\u010dkih lanaca koji sada tra\u017ee da im se doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di jave kao posrednicima.<\/p>\n<p>Iskristalizirali su se, dakle, neki problemi oko ovog <em>online<\/em> oblika komunikacije te prodaje i kupovine doma\u0107ih poljoprivrednih proizvoda \u201es praga\u201c i \u201ena prag\u201c koje \u0107e, naravno, trebati rje\u0161avati ako se zadr\u017ei zamah koji se uhvatio tijekom ove krize (vezano za bolji nadzor i kontrolu proizvodnje i prodaje, za\u0161titu prodava\u010da i potro\u0161a\u010da \u2013 npr. katkad ovi forumi mogu postati i prava ratna boji\u0161ta, nekog prodava\u010da koji nije uspio odgovoriti ili dostaviti na vrijeme mo\u017ee se javno prozvati i time ga obilje\u017eiti ili \u010dak upropastiti, sve to treba bolje regulirati itd.).<\/p>\n<p>No, da mi je netko prije samo par mjeseci rekao da \u0107e COVID-19 biti razlog pove\u0107anja interesa za selo i poljoprivredu (a nadam se i sociologiju sela) u hrvatskom dru\u0161tvu, sigurno bi mislila da je to njima \u201e\u0161pansko selo\u201c.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-2124\" src=\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/ttp.jpg\" alt=\"\" width=\"480\" height=\"361\" srcset=\"https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/ttp.jpg 480w, https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/ttp-300x226.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 480px) 100vw, 480px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-2125 alignleft\" src=\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/04\/20200415_181052.jpg\" alt=\"\" width=\"188\" height=\"188\" srcset=\"https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/20200415_181052.jpg 572w, https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/20200415_181052-300x300.jpg 300w, https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/20200415_181052-150x150.jpg 150w\" sizes=\"(max-width: 188px) 100vw, 188px\" \/>Tijana Trako Poljak<\/p>\n<p>Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<br \/>\n6.4.2020.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Doc. dr. sc. Tijana Trako Poljak voditeljica je Uspostavnog istra\u017eiva\u010dkog projekta Hrvatske zaklade za znanost &#8220;Socijalno-ekolo\u0161ki izazovi ruralnog razvoja&#8221; (UIP-2019-04-5257, 2020.-2024.).<\/p>\n<p><em>\u017delim zahvaliti HSD-u za ideju te kolegi Branku An\u010di\u0107u i kolegicama Jaki Primorac, Simoni Kuti i Jeleni Zlatar-Gambero\u017ei\u0107 za \u010ditanje i komentiranje. <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<pre>Literatura: \n\n[1] https:\/\/oikon.hr\/hr\/pismo-ministarstvu-poljoprivrede-vezano-uz-inicijativu-zaorimo-hrvatska-polja\/\n\n[2] https:\/\/ruralnirazvoj.hr\/files\/documents\/Program-ruralnog-razvoja-Republike-Hrvatske-za-razdoblje-2014.-2020.-ver.-5.3.pdf\n\n[3] http:\/\/www.azrri.hr\/fileadmin\/dokumenti-download\/STRATEGIJA_RR_2008-2013.pdf<\/pre>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prije nekog vremena netko me upitao: \u201eTi predaje\u0161 &#8216;Sociologiju sela&#8217;? Za\u0161to?\u201c. To pitanje nije bilo niti izdvojeno niti je nastalo u vakuumu, ve\u0107 je bilo samo logi\u010dan odjek \u010dinjenice da su sela danas u velikoj mjeri izmijenjena modernizacijskim procesima, da su ve\u0107im dijelom napu\u0161tena ili se napu\u0161taju, kao i da razvoj industrijske proizvodnje sve vi\u0161e &hellip;<\/p>\n<p class=\"read-more\"> <a class=\"\" href=\"https:\/\/hsd.hr\/en\/2020\/04\/16\/zaorimo-hrvatska-polja-ili-o-vaznosti-nacionalne-poljoprivredne-proizvodnje\/\"> <span class=\"screen-reader-text\">\u201eZaorimo hrvatska polja\u201c ili o va\u017enosti nacionalne poljoprivredne proizvodnje<\/span> Read More &raquo;<\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2123","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2123","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2123"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2123\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2123"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2123"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}