{"id":2187,"date":"2020-04-27T20:55:40","date_gmt":"2020-04-27T18:55:40","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=2187"},"modified":"2020-04-27T20:55:40","modified_gmt":"2020-04-27T18:55:40","slug":"koliko-nam-filantropija-i-zakladnistvo-mogu-pomoci-u-krizi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hsd.hr\/en\/2020\/04\/27\/koliko-nam-filantropija-i-zakladnistvo-mogu-pomoci-u-krizi\/","title":{"rendered":"Koliko nam filantropija i zakladni\u0161tvo mogu pomo\u0107i u krizi?"},"content":{"rendered":"

U nezapam\u0107enoj globalnoj krizi uvjetovanoj pandemijom bolesti COVID-a brojni gra\u0111ani, tvrtke i zaklade doniranjima za medicinsku opremu, za istra\u017eivanja lijeka te poma\u017eu\u0107i ugro\u017eenim skupinama gra\u0111ana ukazuju na potencijale filantropskih aktivnosti.[1]<\/a> Pod filantropijom podrazumijevamo privatna davanja u op\u0107ekorisne svrhe, a zaklade se dr\u017ee institucionalnim okvirom filantropije. Zaklade do\u017eivljavaju izvjesnu renesansu u zapadnim zemljama te su prepoznatljive kao nezaobilazni dionici u mnogim podru\u010djima razvoja. Hrvatska ima potencijale za sna\u017eniji razvoj filantropije i zakladni\u0161tva, a ove teme nisu dolazile na dnevni red javnih rasprava, osim u slu\u010dajevima nekih skandala. Zasigurno, dobro obrazovan na\u0161 gra\u0111anin ne zna \u0161to su zaklade, a mnogi prema njima imaju nepovjerenje. Ugroza pandemijom i razorni potres u Zagrebu i okolici potaknuli su mnoge na solidarnost i darivanja u op\u0107ekorisne svrhe. U obnovi Zagreba, posebno akademskih institucija, mogla bi se prikupiti znatna sredstva iz doma\u0107ih i inozemnih filantropskih izvora.<\/p>\n

 <\/p>\n

Razvoj filantropije i zakladni\u0161tva na zapadu<\/strong><\/p>\n

Razvoj filantropije i zakladni\u0161tva relevantne su istra\u017eiva\u010dke teme, a na sve ve\u0107em broju zapadnih sveu\u010dili\u0161ta djeluju odsjeci na kojima se kroz interdisciplinarne pristupe predaju ove teme.[2]<\/a> Tri su vala razvoja zakladni\u0161tva: prvi, kada u kasnom srednjem vijeku zaklade osnivaju trgovci i poduzetnici; drugi, uslijed industrijske revolucije krajem 19. stolje\u0107a i pokreta modernizacije dru\u0161tava; te tre\u0107i, 1980-ih godina kada raste broj zaklada kao rezultat rasta gospodarstva, te pove\u0107anja broja bogatih pojedinaca.[3]<\/a> Znanstveni filantropi imali su partnera u vladama pa su u takvim okolnostima nastajali veliki projekti koji su odredili pravce razvoja tehnolo\u0161kih istra\u017eivanja koja su poslije opredme\u0107ena u industrijskoj proizvodnji. Istra\u017eivanja fizi\u010dara Wernera Siemensa i poslije razvoj tvrtke koja nosi njegovo ime vide se u kontekstu razvoja znanstvene filantropije.[4]<\/a><\/p>\n

Rast \u201efilantrokapitalizma\u201c rezultat je akumulacije velikog bogatstva, a s druge strane na djelu je velik rast siroma\u0161tva, a to postaje sve ve\u0107im politi\u010dkim problemom. Na tragu Carnegijeve prakse ulaganja cjelokupne imovine u op\u0107ekorisne svrhe te njegovih poticajnih ideja iznesenih u \u201eEvan\u0111elju bogatstva\u201c[5]<\/a> danas svjedo\u010dimo globalnoj filantropskoj inicijativi \u201eDavanje zaloga\u201c koja obuhva\u0107a najbogatije ljude \u0161irom svijeta. Radi se o preuzimaju javne obveze najbogatijih pojedinaca i obitelji za davanje vi\u0161e od polovine svojeg bogatstva u op\u0107ekorisne svrhe.[6]<\/a><\/p>\n

Ugledne zaklade financiraju istra\u017eiva\u010dke i inovativne programe, okupljaju istra\u017eiva\u010de i prakti\u010dare te nude okvire za va\u017ene reforme i rje\u0161enja dru\u0161tvenih problema.<\/p>\n

S druge strane, pripadnici bolje stoje\u0107ih dru\u0161tvenih slojeva pripadaju kulturi doniranja u op\u0107ekorisne svrhe[7]<\/a>, redovito uz porezne povlastice. Doniranja za odre\u0111ene projekte zna\u010de i sudjelovanje u aktivnostima te interes za ishode projekata. Pokazuje se kako su takvi projekti u\u010dinkovitiji i djelotvorniji od dr\u017eavnih[8]<\/a>, a doprinosi ja\u010danju socijalne kohezije njihova su dodana vrijednost.<\/p>\n

EU programski i financijski podupire razvoj filantropije i zakladni\u0161tva.[9]<\/a> Nizozemska je 2016. u doba presjedanja EU-om odabrala filantropiju kao jednu od tema presjedanja. Provedeno je opse\u017eno istra\u017eivanje u zemljama \u010dlanicama, a posebno je zanimljiv nalaz glede ulaganja u istra\u017eivanja i inovacije, a sa\u010dinjena su i izvje\u0161\u0107a o okviru za razvoj zakladni\u0161tva u dr\u017eavama \u010dlanicama.[10]<\/a><\/p>\n

Brojne ameri\u010dke zaklade daju velike donacije za borbu protiv pandemije, pokazuje se da su one okretnije i poduzetnije od dr\u017eave. Rockefellerova zaklada obvezala se dati znatna sredstva, a poma\u017ee i ranjivim skupinama koje je kriza najvi\u0161e pogodila. To su radni\u010dke obitelji, oni koji su ostali bez pla\u0107a te oni koji si ne mogu priu\u0161titi hranu i platiti tro\u0161kove stanovanja.[11]<\/a> Opse\u017eene su filantropske aktivnosti pokrenute i u okviru Europskog zakladnog centra.[12]<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Razvoj filantropije i zakladni\u0161tva u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

U istra\u017eiva\u010dkom smislu ovo je podru\u010dje kod nas akademska pustopoljina. Istra\u017eivanja su rijetka, kao i predavanja o ovim temama u visoko\u0161kolskoj nastavi. Na ekonomskim i poslovnim fakultetima trebali bi se predavati barem izborni kolegiji prikupljanja sredstava (fund raising<\/em>). U ranijem strate\u0161kom dokumentu Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta stajala je i ideja osnivanja interdisciplinarne, sveu\u010dili\u0161ne Katedre za filantropiju, na koju se poslije zaboravilo.<\/p>\n

Rijetka istra\u017eivanja su pokazala kako su filantropija i zakladni\u0161tvo dali sna\u017ean poticaj prvoj modernizaciji Hrvatske krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Mnoge sveu\u010dili\u0161ne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i kulturne institucije nastale su zahvaljuju\u0107i takvim inicijativama.<\/p>\n

Istra\u017eivanja govore kako smo dugo imali nepoticajan zakonski, porezni i sociokulturni okvir za razvoj zakladni\u0161tva.[13]<\/a> Tek po\u010detkom 2000-ih gospodarski subjekti i gra\u0111ani mogu darivati do 2% svojih prihoda u op\u0107ekorisne svrhe \u0161to im je porezno priznat rashod. Mali broj gra\u0111ana i gospodarskih subjekata koristi ova prava. Zaklade imaju skromnu imovinu, a ve\u0107i dio njih prikuplja sredstva za djelovanje. Zaklade se stidljivo javljaju kao inovatori, a ograni\u010dene su njihove aktivnosti u promicanju dru\u0161tvenih promjena.[14]<\/a><\/p>\n

Na konferenciji International Society for Third Sector Research<\/em> 2014<\/em> tra\u017ee nas kolege iz \u010ce\u0161ke koji su dobili veliki projekt Rockefellerove zaklade. U sklopu projekta istra\u017euju tragove njezine aktivnosti izme\u0111u dva svjetska rata u regiji. Zaklju\u010dili su kako je Andrija \u0160tampar bio\u00a0 najpouzdaniji partner Zaklade te preporu\u010duju literaturu koja nam otkrije nove okolnosti u kojima je \u0160tampar djelovao.<\/p>\n

Rockefellerova zaklada[15]<\/a> do\u0161la je u Kraljevinu Jugoslaviju kako bi implementirala koncept javnog zdravstva kojeg su razvili njihovi stru\u010dnjaci. Do\u017eivljaje u Beogradu tada opisuju na sljede\u0107i na\u010din \u201e\u2026Serbian mind acts slowly<\/em>\u201c te pokazuju \u201e\u2026 amazing immunity to new ideas<\/em>\u201c, u taj se opis nije uklapao Yugoslav Croat<\/em> Andrija \u0160tampar.[16]<\/a> O\u010dito, zbog ograni\u010denih receptivnih kapaciteta provedba projekta u Beogradu zapada u krizu. Projekt spa\u0161ava \u0160tampar gradnjom i opremanjem \u0160kole narodnog zdravlja u Zagrebu. On je ameri\u010dku ideju javnog zdravstva prilagodio na\u0161im okolnostima s nizom inovacija. Od ukupnih 800.000 USD, 300.000 je usmjereno u Zagreb, a dio od toga je i\u0161ao za akademsku filantropiju. To je izazvalo negodovanje u Beogradu i predbacivali su Zakladi da prote\u017eira Hrvate. S druge strane, postojali su otpori u lije\u010dni\u010dkim krugovima u Hrvatskoj jer nisu prihva\u0107ali socijalizaciju medicine.[17]<\/a> Amerikanci su vidjeli u tome \u0161irenje \u201esocijalisti\u010dkih\u201c ideja.<\/p>\n

\u0160kola je razvila opse\u017ean program rada i mnogi su u nju dolazili po nova znanja i vje\u0161tine. Bio je to izvjesni \u201eBilbao efekt\u201c na razvoj Zagreba.[18]<\/a> Znanja i vje\u0161tine nastale u ovoj instituciji, velebnoj i kao gra\u0111evini za ono vrijeme, bili su temelj za uspostavu sustava javnoga zdravstva nakon Drugog svjetskog rata. I danas u doba krize koronavirusa bolje se nosimo s velikim izazovima upravo zahvaljuju\u0107i ovoj filantropskoj investiciji koja je pala na plodno tlo te postala i regionalni svjetionik.[19]<\/a><\/p>\n

[metaslider id=2191]<\/p>\n

Potres i obnova Zagreba <\/strong><\/p>\n

Sna\u017ean potres koji je pogodio Zagreb i okolicu razorio je stambene zgrade, obiteljske ku\u0107e, bolnice, \u0161kole, fakultete, muzeje, crkve i druge javne ustanove. Obnova \u0107e biti zahtjevna, skupa i dugotrajna, a nedostatna sredstva te nestru\u010dni zahvati mogu dovesti u pitanje identitet samoga grada. Vlada je otvorila ra\u010dun za borbu protiv bolesti COVID-a i za saniranje posljedica potresa i do po\u010detka travnja prikupljeno je oko 21 milijun kuna. HAZU se obratila javnosti s pozivom na osnivanje zaklada za financiranje obnove objekata javne namjene stradalih u potresu.[20]<\/a> Isti\u010de se kako \u0107e za popravljanje ogromnih \u0161teta biti potrebna enormna sredstva koja se barem dijelom mogu prikupiti iz ve\u0107eg broja manjih izvora. Zagrep\u010danke koje \u017eive u Amsterdamu prikupile su znatno ve\u0107a sredstva od planiranih za pomo\u0107 stradalima u potresu.[21]<\/a><\/p>\n

Koronakriza potaknula je privatna davanja u op\u0107ekorisne svrhe. Primjerice, Zaklada Adris[22]<\/a> donirala je KBC Rijeka i OB Pula sredstva za nabavku 15 respiratora. Doniraju sporta\u0161i, banke, tvrtke, gra\u0111ani iz zemlje i svijeta. Izda\u0161ne privatne donacije usmjerene su Klinici za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c, a najve\u0107i donatori \u017eele ostati anonimni.\u00a0 Isto tako, nakon potresa dekanima se javljaju ugledni i bogati alumni te se obvezuju na davanje izda\u0161nih donacija za obnovu fakulteta. O\u010dito je \u0161irok krug onih koji osje\u0107aju potrebu za davanjem u takve i sli\u010dne svrhe.<\/p>\n

Neki fakulteti ve\u0107 su po\u010deli prikupljati sredstva za te\u0161ko o\u0161te\u0107ene zgrade u kojima se ne mo\u017ee vi\u0161e raditi. \u010cini se da se tome pristupilo ad hoc<\/em>, bez odgovaraju\u0107ih priprema, bez izrade promid\u017ebenih poruka u kojima \u0107e se rije\u010dju i slikom posvjedo\u010diti o problemima, bez jasno prepoznatih ciljanih skupina koje se moli za donacije, razra\u0111enog na\u010dina izvje\u0161tavanja o prikupljenim donacijama te o izgradnji povjerenja i \u00a0jamstvima za transparentno ulaganje prikupljenih sredstava. Dakle, po\u010detak posla na ovom zahtjevnom projektu bez strategija koje treba donijeti u kratkom vremenu mo\u017ee znatno umanjiti raspolo\u017eiva sredstva i pomo\u0107 koju bi mogli prikupiti. Ovaj posao mora biti javan i otvoren svakome tko mo\u017ee dati vrijedne ostvarive prijedloge.<\/p>\n

Pored alumnija, Hrvata \u0161irom svijeta i njihovih tvrtki, treba se uz primjerena lobiranja obratiti uglednim stranim zakladama, me\u0111unarodnim organizacijama, sveu\u010dili\u0161tima i fakultetima. Istina, koronakriza i njima je prioritet, pa \u0107e na\u0161i napori u tom smislu biti puno zahtjevniji, a o\u010dekivana sredstva manje izda\u0161na, ali nama dragocjena. U tu svrhu autor teksta radi na ostvarenju kontakta s izvr\u0161nim osobama u uglednoj globalnoj zakladi. Njihove bi ideje i savjeti bili preva\u017eni. Dakle, za razvoj i o\u010dekivane ishode navedenih projekata fund raisinga<\/em> trebamo iskusne savjetnike koji bi kao volonterski prilog ponudili pomo\u0107 u otvaranju vrata koja nam sada nisu dohvatljiva.<\/p>\n

Dobro pripremljeni i pravedni projekti mogu biti veliki ulog za obnovu poru\u0161enih akademskih institucija[23]<\/a>, potaknuo bi se novi polet koji bi se pro\u0161irio na obnovu drugih ustanova koje su dio nacionalne ba\u0161tine i kulture, a onda i na grad u cijelosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Gojko Be\u017eovan<\/p>\n

Studijski centar socijalnog rada – Pravni fakultet Sveu\u010dilista u Zagrebu,
\n27. 4. 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Zahvaljujem kolegici Jeleni Matan\u010devi\u0107 i kolegi Danijelu Baturini za komentare na raniju ina\u010dicu ovog teksta.\n\n[2]<\/a> Europska mre\u017ea za istra\u017eivanje filantropije - ERNOP, vi\u0161e vidjeti na: http:\/\/ernop.eu\/<\/a>\n\n[3]<\/a> Anheier, H. K., Toepler, S. (1999) Philantropic Foundations \u2013 An InternationalPerspective, U: Anheier, H. K., Toepler, S. (eds.) Private Funds Public Purpose: Philanthropic<\/em> Foundations in International Perspective. <\/em>New York: Kluwer Academic\/Plenum Publisher, 3-23.\n\n[4]<\/a> Fuchs, E., Hoffmann, D. (2004) Philanthropy and Science in Wilhelmine Germany, U: T. Adam, (ed), Philanthropy, Patronage and Civil Society: Experiences from Germany, Great Britain, and North America<\/em>, Bloomington: Indiana University Press, 103-119.\n\n[5]<\/a> Ovo se dr\u017ei platformom zapadne filantropije, a prijevod, Carnegie, A. (2012) Evan\u0111elje bogatstva, Revija za socijalnu politiku,<\/em>19(2): 199-206., posvetili smo Robertu Paytonu, osniva\u010du Centre on Philanthropy<\/em>, Indiana University, koji nam je omogu\u0107io donacije i uveo nas u ovu temu. \u00a0\u00a0\u00a0\n\n[6]<\/a> Vi\u0161e vidjeti na: https:\/\/givingpledge.org\/<\/a>\u00a0\n\n[7]<\/a> Na\u0161ijenac je umro u SAD-u i oporu\u010dno ostavio novac da se osnuje Zaklada Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Autor teksta je volonterski radio na tom projektu i bio svjedokom jalovih rasprava i izazova akademskog poduzetni\u0161tva koje nam jo\u0161 uvijek nije na dohvat ruke.\n\n[8]<\/a> Anheier, H. K.,\u00a0 Leat, D. (2006) Creative Philanthropy: Towards a New Philanthropy for the Twenty-First Century<\/em>, London: Routledge.\n\n[9]<\/a> https:\/\/www.efc.be\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/20181203-Philanthropy-Manifesto_draft04.pdf<\/a>,\n\n[10]<\/a> Vi\u0161e: http:\/\/euforistudy.eu<\/a> . Hrvatska nije bila uklju\u010dena, a Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru\u0161tva, na na\u0161 nagovor, nije pristala da se naknado napravi takvo izvje\u0161\u0107e. S druge strane, u sklopu darovnice IPA 2012 \u201ePoticanje inovativnih oblika filantropije u lokalnim zajednicama za potporu odr\u017eivosti organizacija civilnog dru\u0161tva\u201c i raspisanog natje\u010daja nadle\u017ene su vlasti podijelile prili\u010dno velika sredstva za ovaj izazovan projekt organizacijama koje tome nisu dorasle. Vidjeti: http:\/\/www.safu.hr\/datastore\/filestore\/10\/Annual_Award.pdf<\/a> . \u00a0\u00a0\n\n[11]<\/a> Vidjeti: https:\/\/www.rockefellerfoundation.org\/<\/a>\n\n[12]<\/a> Vidjeti: https:\/\/www.efc.be\/news-post\/european-philanthropy-calls-for-effective-solidarity-across-borders-concerning-covid-19\/<\/a>\n\n[13]<\/a> U tom kontekstu vidjeti polemi\u010dki tekst G. Be\u017eovan, Mecenama ne daju u Hrvatsku, Vjesnik<\/em>, 13. velja\u010de 1995.\n\n[14]<\/a> Vi\u0161e: Be\u017eovan, G. (2002) Zaklade i dosezi razvitka u Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu <\/em>52:619-649. i Be\u017eovan, G. (2008) Zaklade u Hrvatskoj - uloga, razvoj i postignu\u0107a, Revija za socijalnu politiku<\/em>, 3:455-478.\n\n[15]<\/a> Registracija Rockefellerove zaklade bila je izazovan podvig, kao i njezino djelovanje poslije, vidjeti: Reich, B. (2018) Just Giving: Why Philanthropy is Failing Democracy and How it can do Better,<\/em> Princeton: Princeton University Press.\n\n[16]<\/a> Killen, L. (1990). The Rockefeller Foundation in the First Yugoslavia. East European Quarterly, 24(3), 349-372.\n\n[17]<\/a> Pod socijalizacijom medicine tada se podrazumijevalo besplatno pru\u017eanje zdravstveni usluga.\n\n[18]<\/a> Hrvatski Radi\u0161a<\/em>, nastao ranije, na\u017ealost nedovoljno poznat u u\u010denoj javnosti, zahvaljuju\u0107i filantropskim prilozima Hrvata \u0161irom svijeta, tako\u0111er je imao \u201eBilbao efekt\u201c na razvoj Zagreba. Vi\u0161e o \u201eBilbao efektu\u201c u : Be\u017eovan, G. (2019) Zaklade i u\u010dinci suvremene filantropije i izazovi razvoja hrvatskih zaklada, U: J. Barbi\u0107, (ur.) Zakladni\u0161tvo u Republici Hrvatskoj<\/em>, Zagreb: HAZU, 23-53.\n\n[19]<\/a> Davne i jo\u0161 ratne 1994. u \u0160kolu sam doveo ugledne ameri\u010dke stru\u010dnjake za filantropiju sa spomenutog Centra na Indiani. Bili su ugodno iznena\u0111eni, rekli su, pa vi ste zemlja koja ima ozbiljne kapacitete, ovo je jedinstven primjer odr\u017eivog filantropskog projekta. Ponudili su mi stipendiju za istra\u017eivanja u <\/em>Rockefellerovoj zakladi, o okolnostima u kojima je nastao ovaj projekt, s nakanom da se Zakladi predstavi odr\u017eivi njihov projekt. Zahvalio sam se i prizivao kraj rata za odlazak na stipendiju, me\u0111utim, iskreno s tada\u0161njim znanjem nije mi bilo bistro \u0161to bi zapravo istra\u017eivao i bi li mi to bilo dobro ulo\u017eeno vrijeme.\n\n[20]<\/a> http:\/\/info.hazu.hr\/upload\/File\/2020\/HAZU-POZIV-NA-OSNIVANJE-ZAKLADA2020.pdf<\/a>\n\nHAZU je 2018. organizirao okrugli stol o zakladama, a potom je izdao knjigu\u00a0 Barbi\u0107, J. (ur.) (2019) Zakladni\u0161tvo u Republici Hrvatskoj<\/em>, Zagreb: HAZU.\n\n[21]<\/a> https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/u-rekordnom-roku-sakupile-131-000-eura-za-pomoc-zagrebu-cilj-im-je-200-000-1388490\n\n[22]<\/a> Autor teksta \u010dlan je Uprave Zaklade Adris, najve\u0107e regionalne korporativne zaklade. Svjedo\u010di razvoju Zaklade u kojoj \u010dlanovi uprave, dakle, odbora povjerenika, u\u017eivaju povjerenje zakladnika te aktivo poti\u010du istra\u017eiva\u010de i osobe s inovativnim i stvarala\u010dkim potencijalom na prijavu projekata na javni natje\u010daj kojeg Zaklada raspisuje redovito svake godine. Autor je u Zakladi sukreirao inovaciju nagra\u0111ivanja najbolje gimnazije na maturi sa 100.000 kuna i stipendiranja najboljeg maturanta. Nagrade su dodjeljivane dvije godine, a po dolasku ministra Vedrana Mornara, on bez obja\u0161njenja nije htio davati podatke o najboljima. To je primjer kako dr\u017eava ko\u010di razvoj filantropije i zakladni\u0161tva.\u00a0\n\n[23]<\/a> S ovim tekstom i konkretnim prijedlozima autor \u0107e se obratiti Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu te predlo\u017eiti financiranje pripreme projekta kojim bi se i globalnim prikupljanjem sredstava financirala obnova akademskih institucija.<\/pre>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U nezapam\u0107enoj globalnoj krizi uvjetovanoj pandemijom bolesti COVID-a brojni gra\u0111ani, tvrtke i zaklade doniranjima za medicinsku opremu, za istra\u017eivanja lijeka te poma\u017eu\u0107i ugro\u017eenim skupinama gra\u0111ana ukazuju na potencijale filantropskih aktivnosti.[1] Pod filantropijom podrazumijevamo privatna davanja u op\u0107ekorisne svrhe, a zaklade se dr\u017ee institucionalnim okvirom filantropije. Zaklade do\u017eivljavaju izvjesnu renesansu u zapadnim zemljama te su prepoznatljive …<\/p>\n
  Koliko nam filantropija i zakladni\u0161tvo mogu pomo\u0107i u krizi?<\/span> Read More »<\/a><\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2187","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2187"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2187\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}