![\"\"](\"https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/gia-12-114-jpg-801x1024.jpg\"){kind=spacer}
<\/p>\n<\/p>\n
Mislim da se svatko od nas koji smo predavali ili predajemo Osnove sociologije<\/em> ili Uvod u sociologiju<\/em> kao op\u0107i predmet, suo\u010dio s problemom kad je trebalo objasniti pojam dru\u0161tvenosti. Kako objasniti ideju dru\u0161tvenosti iz Simmelove perspektive \u010distog oblika obilje\u017eenog radikalnom jednako\u0161\u0107u, u kojoj zadovoljstvo svakog ovisi o zadovoljstvu svih drugih?<\/p>\n Kako dana\u0161njim posttranzicijskim generacijama objasniti \u2013 \u00a0a da ne budete pateti\u010dni \u2013 da su za konceptualno odre\u0111enje pojma tako va\u017enog za sociologiju i za dru\u0161tvo op\u0107enito klju\u010dni osje\u0107aji pripadnosti, povezanosti, zajedni\u0161tva i empatije? Kao im objasniti da dru\u0161tvenost pretpostavlja odustajanje od maksimalnog ostvarenja vlastitih \u017eelja i svijest o odgovornosti za druge? Ili \u2013 kako to Bauman lijepo ka\u017ee \u2013 da je za postizanje dru\u0161tvenosti klju\u010dno \u201eodlaganje na policu svog vlastitog interesa\u201c?<\/p>\n U poku\u0161ajima obja\u0161njenja \u010desto sam posezala za primjerima iz urbanisti\u010dkog planiranja i socijalnog kapitala. Najbli\u017ee mogu\u0107em razumijevanju do\u0161la bih spominjanjem dru\u0161tvenih medija i dru\u0161tvenih odnosa posredovanih internetom. Ali stvari bi se zakomplicirale kad bih konstatirala da primjeri sudjelovanja u internetskim dru\u0161tvenim mre\u017eama iscrpljuju samo dio sadr\u017eaja dru\u0161tvenosti.<\/p>\n I odjednom imamo primjer. \u201eOstanite doma! Budite odgovorni prema drugima!\u201c<\/p>\n Pitanje je, naravno, koliko dugo \u0107e nam \u2013 nakon \u0161to pro\u0111e pandemija korona-virusa \u2013 primjeri koji se danas uz nju vezuju biti od koristi u obja\u0161njenju koncepta dru\u0161tvenosti. Ideja odgovornosti prema drugima samoizolacijom ili svakodnevne slike medicinskog osoblja koje se \u0161irom svijeta bori da najte\u017ee oboljeli pre\u017eive, riskiraju\u0107i pritom vlastito zdravlje, vi\u0161e ne\u0107e biti u prvom planu, kao \u0161to su to danas.<\/p>\n Ho\u0107emo li novim generacijama, bez tako dojmljivih primjera, uspijevati objasniti va\u017enost pojma dru\u0161tvenosti za \u201eproces civilizacije\u201c (Elias)? Ili \u0107e, nakon \u0161to pandemija pro\u0111e, i dru\u0161tvenost ponovo postati \u017ertvom neoliberalne ideologije i kulture neanga\u017eiranja (Bauman)?<\/p>\n Odgovor na to pitanje ticat \u0107e se snage argumenata kojima \u0107e sociologija kao znanost poticati javnu raspravu o zna\u010denju i posljedicama pandemije korona-virusa. Pred na\u0161om se strukom, naime, otvara pitanje \u0161to ga je \u00a0jo\u0161 2004. postavio Burawoy, u svom govoru o \u201ejavnoj sociologiji\u201c. Imamo li dovoljno znanja i komunikacijskih sposobnosti da bismo mogli djelovali kao \u201esavjest dru\u0161tva\u201c?<\/p>\n Pritom ne treba zaboraviti da je Burawoy od po\u010detka zagovaranja javne sociologije tvrdio da ona treba biti u stalnoj interakciji s razvijenom \u201eprofesionalnom\u201c i \u201ekriti\u010dkom sociologijom\u201c, odnosno istra\u017eivanjima i kriti\u010dkim propitivanjima, u ovom slu\u010daju neoliberalne politike koja je dovela u pitanje socijalnu dr\u017eavu i javno zdravstvo.<\/p>\n Ima li sociologija danas takvu snagu, ne samo kod nas nego i drugdje? Bojim se da, na\u017ealost, zasad nema. O tome nam svjedo\u010de primjeri sociologa poput Becka, Baumana i drugih koji su posljednjih desetlje\u0107a upozoravali na rizike povezane ne samo s atomskom energijom i zaga\u0111enjima, nego i genskom tehnologijom i drugim opasnostima proizvedenim u\u010dincima znanosti, tehnologije i op\u0107enito ljudskog djelovanja.<\/p>\n Nisu li primjeri ovih vrhunskih, globalno poznatih sociologa, koji su poku\u0161avali ja\u010dati svijest o \u201enadindividualnim\u201c i \u201enadnacionalnim\u201c opasnostima, a istodobno bili prisiljeni promatrati uspjeh ideologije koja takve rizike sustavno proizvodi, dovoljno upozoravaju\u0107i? Ipak, \u010detvrt stolje\u0107a nakon Beckove danas ve\u0107 klasi\u010dne knjige o \u201edru\u0161tvu rizika\u201c, ne\u0161to se promijenilo: pandemija korona-virusa pokazala je da bolest i smrt prelaze nacionalne, ali i klasne i statusne granice.<\/p>\n Kad je u Dru\u0161tvu rizika<\/em> (1986) Beck pisao da se \u201ezaga\u0111ena voda ne zaustavlja pred slavinom generalnog direktora\u201c, referirao se na ekolo\u0161ke probleme. U dana\u0161njoj situaciji, \u00a0i svijet izvan na\u0161e discipline postaje svjestan da se ni virus ne zaustavlja na nacionalnim granicama niti pred vratima bogata\u0161a i politi\u010dkih mo\u0107nika, kao ni da mnoga politi\u010dka vodstva nisu poduzela gotovo ni\u0161ta da gra\u0111anima i gra\u0111ankama pomognu izbje\u0107i smrt.<\/p>\n Kome se obratiti za pomo\u0107, kakva je uloga znanosti (medicinske, ali i dru\u0161tvenih), kako one mogu pomo\u0107i dru\u0161tvu i za\u0161to trebamo njihove spoznaje? Vratimo se ovdje na primjer s po\u010detka ovog kratkog teksta: kao \u0161to je pandemija korona-virusa omogu\u0107ila posttranzicijskim generacijama bar elementarno razumijevanje pojma dru\u0161tvenosti, tako otvara vrata i novom shva\u0107anju poruka koje sociologija mo\u017ee uputiti dru\u0161tvu o pojavama koje su za njega va\u017ene. Na nama je, sociolozima i sociologinjama, da svojim znanstvenim radom osiguramo utemeljenost tih poruka i na\u0111emo na\u010dina o njima govoriti tako da nas \u0161ire dru\u0161tvo razumije.<\/p>\n <\/p>\n Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107<\/p>\n Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, podru\u010dni centar Split, Mislim da se svatko od nas koji smo predavali ili predajemo Osnove sociologije ili Uvod u sociologiju kao op\u0107i predmet, suo\u010dio s problemom kad je trebalo objasniti pojam dru\u0161tvenosti. Kako objasniti ideju dru\u0161tvenosti iz Simmelove perspektive \u010distog oblika obilje\u017eenog radikalnom jednako\u0161\u0107u, u kojoj zadovoljstvo svakog ovisi o zadovoljstvu svih drugih? Kako dana\u0161njim posttranzicijskim generacijama objasniti …<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/5cc86f98768b3e0534779532-1024x575.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/hsd.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/1293153025.0.x.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/wp-content\/uploads\/sites\/598\/2020\/01\/Inga_slika.jpg\")
<\/p>\n
\n3. 5. 2020.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"