{"id":2263,"date":"2020-05-16T11:03:44","date_gmt":"2020-05-16T09:03:44","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=2263"},"modified":"2020-05-16T11:03:44","modified_gmt":"2020-05-16T09:03:44","slug":"globalni-i-lokalni-aspekti-zaustavljanja-odbjeglog-sporta-u-doba-koronavirusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hsd.hr\/en\/2020\/05\/16\/globalni-i-lokalni-aspekti-zaustavljanja-odbjeglog-sporta-u-doba-koronavirusa\/","title":{"rendered":"Globalni i lokalni aspekti zaustavljanja ‘odbjeglog’ sporta u doba koronavirusa"},"content":{"rendered":"

J\u00fcrgen Klopp, po mnogo\u010demu osebujan, a po rezultatima svakako vrlo uspje\u0161an trener Liverpoola, kluba koji je ove sezone do prisilnog prekida Premiershipa stvorio pozama\u0161nu bodovnu prednost pred konkurencijom, privukao je po\u010detkom o\u017eujka 2020. pozornost javnosti reakcijom na pitanje o koronavirusu koje mu je postavljeno na press konferenciji nakon utakmice. Tuma\u010de\u0107i, vidno iziritiran, kako je potpuno proma\u0161eno da se njega pita o virusu, jer da je on samo nogometni trener, usto s bejzbol kapom i lo\u0161e obrijan, te da o tome treba govoriti medicinska struka, a ne slavne osobe iz drugih sfera rada i \u017eivota[i]<\/a>, nehotice je ukazao na neke posljedice komercijalizacije, medijatizacije i celebritizacije sporta.<\/p>\n

Rezultatska ostvarenja na terenu i dalje su bitna, ali mnogo\u0161to drugo u sportu s vremenom je postalo jo\u0161 zanimljivije i\/ili spektakularnije te utoliko iskoristivije za privla\u010denje fanova i potro\u0161a\u010da. Stavljanje imid\u017ea u prvi plan, naglasak na novim vidovima komunikacije, prepletanje informativnog i zabavnog, promjene su koje sugeriraju da sport s\u00e2m sebe destabilizira svojim razvitkom. Zgoda s Kloppom govori u prilog tome da je Giddensova teza o odbjeglom svijetu, razra\u0111ena u njegovoj studiji o tome kako globalizacija oblikuje na\u0161e \u017eivote[ii]<\/a>, primjenjiva i na fenomen sporta[iii]<\/a>. Naime, pod utjecajem globalizacije korjenito su transformirane mnoge prakse i re\u017eimi u kulturi sporta te suvremeni sport, pro\u017eet novim rizicima i neizvjesnostima, iznevjerenim o\u010dekivanjima i preispisanim tradicijama, sve vi\u0161e izmi\u010de ljudskoj kontroli, a dobrano ve\u0107 i racionalizaciji. Iako je sport s kakvim, ili uz kakav, unatrag nekoliko desetlje\u0107a \u017eivimo nemogu\u0107e u njegovu ubrzanom razvitku zauzdavati, a ote\u017eano ga je i promi\u0161ljati bez pomo\u0107i novih teorijskih alata, pandemija koronavirusa ga je u odre\u0111enoj mjeri \u201ezaustavila\u201c, tj. na svojevrstan na\u010din suspendirala va\u017ean dio njegovih pojavnosti \u2013 igru, treninge, natjecanja. No, i taj recentni, neo\u010dekivani globalizacijski otisak na sportu, pokazalo se, samo potvr\u0111uje njegovu neukrotljivost.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Aktualna situacija, a osobito maglovitost budu\u0107nosti, itekako utje\u010de na \u0161iri dru\u0161tveni \u017eivot. Naime, ogroman broj ljudi diljem svijeta na neki je na\u010din povezan sa sportom. Iako o\u010dito simplificira slo\u017eenije odnose njihovih interesa i anga\u017emana, \u201eigri \u017eetona\u201c, tj. borbi za raspodjelu kapitala u sportskom polju[iv]<\/a>, u operativnom je smislu korisna podjela tih ljudi na tri grupe aktera. Jednu bi se grupu uvjetno moglo nazvati igra\u010dima, drugu publikom, tre\u0107u posrednicima, a sve se tri grupe mogu dalje dijeliti na podgrupe. Naime, manji dio publike otpada na navija\u010de, a postoji i druga izravna, kao i ona neizravna publika u sportu. Tako\u0111er, u posrednike u sportu spadaju razni individualni akteri me\u0111u njima recimo suci i treneri, ali i oni kolektivni, primjerice upravlja\u010dka tijela poput nacionalnih i internacionalnih saveza, olimpijskih odbora i sli\u010dno.<\/p>\n

Treba imati na umu da se takva tipologija prvenstveno odnosi na profesionalni sport, kojim se \u0161iroko shva\u0107ena kultura sporta nipo\u0161to ne iscrpljuje. Pristanemo li ipak, uza sve ograde, na tu tipologiju, mogu\u0107e je zapitati se: tko je me\u0111u igra\u010dima, publikom i posrednicima kakva \u017ertva \u201ezaustavljanja\u201c sporta u vrijeme haranja COVIDA-19? Pri tom je, dakako, nu\u017eno pojasniti o \u010demu je konkretno rije\u010d kad se nagla\u0161ava \u201ezaustavljanje\u201c sporta.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na pamet padaju: prekinuta liga\u0161ka natjecanja u raznim sportovima diljem svijeta te time dovedeno u pitanje regularno okon\u010danje zapo\u010detih sezona; otkazani ili odgo\u0111eni globalno va\u017eni sportski doga\u0111aji poput Olimpijskih igara u Tokiju, Europskog prvenstva u nogometu, teniskog turnira u Wimbledonu, biciklisti\u010dke utrke Giro d’ Italia itd.; onemogu\u0107eni standardni trena\u017eni procesi \u0161to u kolektivnim \u0161to u individualnim sportovima; raskinuti ugovori klubova sa sporta\u0161ima\u2026[v]<\/a> Isto tako, treba uzeti u obzir zakinutost sportske publike za mogu\u0107nost pra\u0107enja sportskih doga\u0111aja u\u017eivo i putem medija, pa \u010dak i obustavljanje kladiteljskih aktivnosti uslijed neodr\u017eavanja doga\u0111aja na koje se mo\u017ee kladiti.[vi]<\/a> Treba osvijestiti i recentne muke posrednika u svijetu sporta \u2013 od sportskih medija kojima je ote\u017eana produkcija sadr\u017eaja, preko sponzora \u010dija su ulaganja nepovratno izgubljena, do brojnih zaposlenika u sustavu sporta koji su onemogu\u0107eni u svom radu, a time nerijetko i egzistencijalno ugro\u017eeni.<\/p>\n

Naposljetku, u specifi\u010dnoj su se situaciji u vrijeme pandemije, uz apostrofirani vrhunski i profesionalni sport, na\u0161li i amaterski, rekreativni te \u0161kolski sport. Ni njih, naime, dulji period nije bilo dopu\u0161teno upra\u017enjavati kako se ne bi riskiralo \u0161irenje zaraze. Mnogim zainteresiranima za rekreativni sport ostale su kroz dio o\u017eujka i travanj na raspolaganju samo ograni\u010dene mogu\u0107nosti tjelesne aktivnosti, bilo u privatnim, zatvorenim prostorima ili pak negdje vani, u prirodi, uz dr\u017eanje epidemiolo\u0161ki propisane fizi\u010dke distance od drugih ljudi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ako je profesionalni sport posljednjih nekoliko desetlje\u0107a vo\u0111en ponajprije logikom biznisa te promi\u010de primarno elitisti\u010dke vrijednosti, amaterski, a osobito rekreativni po\u010divaju na nekim drugim postulatima i nemjerljivo su bli\u017ei ideji brige za tijelo i zdravlje. Te\u0161ko ih je, me\u0111utim, prispodobiti poruci i pokretu \u201eostani doma\u201c, zatvorenim dvoranama, opustjelim sportskim terenima, zape\u010da\u0107enim \u0161kolskim igrali\u0161tima i parkovima.<\/p>\n

Dojam je, dakle, da svi koji vole sport, oni koji \u017eive od njega ili za njega, kojima on ispunjava svakodnevicu, bilo njihovo radno bilo slobodno vrijeme ili \u010dak oboje, trpe nemalu \u0161tetu zbog tih nesvakida\u0161njih okolnosti.[vii]<\/a> Zaustavljeni sport mora se stoga pokrenuti u svakom pogledu. Odre\u0111eni planovi ve\u0107 su u optjecaju, pomaci na obzoru, ali nema upori\u0161ta za ozbiljnije strategije. Ho\u0107e li sanitarni kordoni morati u 2020. godini odvajati publiku od sporta\u0161a ili \u0107e se mo\u017eda vrhunski sport mo\u0107i pratiti isklju\u010divo putem medija, ho\u0107e li ljeto umjesto za odmor biti rezervirano za kulminacije klupskih sezona u kolektivnim sportovima, ho\u0107e li rekreativni sport neko vrijeme postojati jedino u individualnoj, odnosno kakvoj drugoj broj\u010dano ograni\u010denoj izvedbi, samo su neke od nepoznanica koje obilje\u017eavaju sport u doba korone.<\/p>\n

Me\u0111utim, interpretativna sociologija sporta, kakvu primjerice na zasadama Baumanove teorije zaziva Tony Blackshaw[viii]<\/a>, nipo\u0161to ne smije zastati kod uvida takve vrste. Njezin bi zadatak u ovom slu\u010daju bio oti\u0107i pri dijagnosticiranju stanja korak dalje te u novom (korona) svjetlu sagledati specifi\u010dnosti sporta kao sfere rada i zarada jednih, ali istovremeno i kao podru\u010dja dokoli\u010darskih aktivnosti te s time povezane potro\u0161nje i u\u017eitka drugih. Intelektualni izazov, na Baumanovu tragu, jest kako u taj zadatak inkorporirati doprinose sociolo\u0161kih klasika, ali i znakove (postmodernog) vremena.<\/p>\n

U nas je jo\u0161 Sr\u0111an Vrcan, premda konkretnije usredoto\u010den na trijadu nogometa, politike i nasilja u Hrvatskoj i drugim dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije, teorijski fundirano upozoravao da se preko sporta oplo\u0111uje kapital, ali da on, isto tako, pospje\u0161uje funkcioniranje civilnog dru\u0161tva; na op\u0107enitoj razini argumentirao je da nogomet s jedne strane pridonosi konfliktima, no da s druge poma\u017ee integracijskim procesima u dru\u0161tvu.[ix]<\/a> Iako smo danas vremenski znatno udaljeniji od etni\u010dkih previranja i izra\u017eenih nacionalisti\u010dkih paradigmi devedesetih, u hrvatskom sportu i dalje supostoje razli\u010diti oblici nasilja i manipulacija te razli\u010diti principi i prakse solidarnosti. Sve to, izvjesno je, ne mo\u017ee biti promijenjeno samom \u010dinjenicom da su obustavljena teku\u0107a natjecanja i otkazani va\u017eni predstoje\u0107i doga\u0111aji. Tako\u0111er, sport i dalje treba, pa stoga i generira na svim raspolo\u017eivim razinama, svoje junake i antijunake, izljeve emocija, priljeve novca, dramu i spektakle.<\/p>\n

U Hrvatskoj je u o\u017eujku i travnju 2020. interesantne empirijske gra\u0111e za promi\u0161ljanje odbjeglog sporta bilo napretek: sukob vodstva GNK Dinamo s igra\u010dima i trenerom kluba oko smanjenja njihovih pla\u0107a i ugovora, koji je rezultirao odlaskom Nenada Bjelice, ali i novim otvorenim frontovima izme\u0111u navija\u010dkih udruga i bra\u0107e Mami\u0107, koji vode glavnu rije\u010d u klubu unato\u010d problemima s pravosu\u0111em[x]<\/a>; humanitarna djelatnost Bad Blue Boysa vezano uz saniranje \u0161teta do kojih je do\u0161lo zbog potresa u Zagrebu[xi]<\/a> te vezano uz brigu oko opskrbe starijih i potrebitih osoba koje, prema uputama Nacionalnog sto\u017eera civilne za\u0161tite, nisu smjele izlaziti iz svojih domova zbog koronavirusa[xii]<\/a>; rekreacijske aktivnosti isprva manjeg, a s protokom vremena sve ve\u0107eg broja ljudi na zelenim povr\u0161inama grada kao pokazatelj druk\u010dijeg tipa vo\u0111enja ra\u010duna o zdravlju od onoga iza kojeg stoji epidemiolo\u0161ka struka; izgradnja kolektivne memorije kroz prikazivanje snimki najve\u0107ih uspjeha hrvatskih sporta\u0161ica i sporta\u0161a na HRT-u[xiii]<\/a>; marketin\u0161ki osmi\u0161ljena najava teleoperatera da \u0107e svojim ugovornim obveznicima oprostiti mjese\u010dne iznose pretplata na pakete sportskih kanala u vremenu kad se na tim kanalima iz razumljivih razloga ne emitiraju izravni prijenosi sportskih doga\u0111aja[xiv]<\/a>.<\/p>\n

K tome, sport se me\u0111u brojnim va\u017enijim grozdovima problema stidljivo probio kao tema pokojeg novinarskog pitanja na redovitim press konferencijama Nacionalnog sto\u017eera civilne za\u0161tite, a uslijed najavljenog ubla\u017eavanja restrikcija potkraj travnja.[xv]<\/a> Sto\u017eer je prioritetnim ocijenio vra\u0107anje vrhunskih sporta\u0161a treninzima, uz pridr\u017eavanje za tu situaciju koncipiranih mjera, no istovremeno je u Zagrebu bilo o\u010dito da jako puno djece \u201eosvaja\u201c iznova prostore (\u0161kolskih) igrali\u0161ta, u grupama, s loptama, cikom i osmjesima, te da i nije bilo policijskih patrola koje bi ih u tome ometale, kao \u0161to je to prije bio slu\u010daj.<\/p>\n

U skladu s procjenama kako \u0107e se \u017eivot s jenjavanjem opasnosti od zaraze, i formalnim i neformalnim putovima polako vra\u0107ati \u201eu normalu\u201c, logi\u010dno je pretpostaviti da \u0107e tako biti i sa sportom. Koja je to i kakva \u201enormala\u201c odbjeglog sporta<\/em>, kako \u0107e on u tim, koronavirusom odre\u0111enim okvirima u Hrvatskoj i \u0161ire istodobno povezivati i razdvajati ljude, to je ve\u0107 drugo pitanje, koje poti\u010de sociolo\u0161ku imaginaciju. No, ticalo nas se to manje ili vi\u0161e, bili ljubitelji ili potro\u0161a\u010di sporta, ili pak ni\u0161ta od toga, izvjesno je da \u0107emo naposljetku do\u010dekati, zajedno s \u201ejunacima na\u0161eg doba\u201c[xvi]<\/a>, odigravanje Europskog prvenstva u nogometu i objavljivanje Paninijeva albuma sa samoljepljivim sli\u010dicama[xvii]<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Ozren Biti<\/p>\n

Institut za etnologiju i folkloristiku,
\n16.5. 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u017delio bih pohvaliti Uredni\u010dki tim iz izolacije za osmi\u0161ljavanje ove rubrike, odnosno ciklusa tekstova, a Tei \u0160koki\u0107 zahvaliti na komentarima na raniju verziju teksta.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[i]<\/a> http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a488379\/Klopp-odusevio-odgovorom-na-pitanje-o-koronavirusu.html<\/a>\n\n[ii]<\/a> Giddens, Anthony. 2005. Odbjegli svijet: kako globalizacija oblikuje na\u0161e \u017eivote<\/em>. Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancija i Naklada Jesenski i Turk. Prevela: Ana Mili\u010devi\u0107.\n\n[iii]<\/a> V. Biti, Ozren. 2012. Nadzor nad tijelom: vrhunski sport iz kulturolo\u0161ke perspektive. <\/em>Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, str 151.\n\n[iv]<\/a> Bourdieu, Pierre i Lo\u0209c J. D. Wacquant. 1992. An Invitation to Reflexive Sociology<\/em>. Cambridge: Polity Press. str. 98-100.; usp. Biti, Ozren. 2018. Doma\u0107i teren: sociokulturno istra\u017eivanje hrvatskog sporta<\/em>. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, str. 35-54.\n\n[v]<\/a> https:\/\/www.dw.com\/en\/coronavirus-sports-cancellations\/a-52569936<\/a>\n\n[vi]<\/a> http:\/\/metro-portal.hr\/sportsko-kladjenje-u-doba-korone\/124573<\/a>\n\n[vii]<\/a> Ne\u0161to je druk\u010dija situacija s ljubiteljima Football managera i sli\u010dnih igrica, zapravo s kompletnom e-sport industrijom. Vidi https:\/\/www.seebiz.eu\/kolumne\/esport-industrija-procvala-u-doba-koronavirusa\/230062\/<\/a>\n\n[viii]<\/a> Blackshaw, Tony. 2002. \u201eThe Sociology of Sport reassessed in Light of the phenomenon of Zygmunt Bauman\u201c. International Review for the Sociology of Sport <\/em>37(2): 199-217.\n\n[ix]<\/a> Vrcan, Sr\u0111an. 2003. Nogomet, politika, nasilje: ogledi iz sociologije\u00a0 nogometa<\/em>. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo, str: 238-259.\n\n[x]<\/a> Usp. Lali\u0107, Dra\u017een. 2018. Nogomet i politika: povijest i suvremenost me\u0111uodnosa u Hrvatskoj. Zagreb: Fraktura, 238-259.; \u0160antek, Goran-Pavel. 2017. Dinamo \u2013 to smo mi! Antropolo\u0161ki ogledi o Dinamu i njegovim navija\u010dima<\/em>. Zagreb: FF press, str: 31-66.\n\n[xi]<\/a>https:\/\/www.index.hr\/sport\/clanak\/boysi-pomazu-vojsci-preseliti-petrovu-i-zbrinuti-mlade-mame\/2167667.aspx<\/a>\n\n[xii]<\/a> https:\/\/www.hck.hr\/novosti\/plavo-srce-crveni-kriz-zagreb-i-bad-blue-boysi-u-humanitarnoj-akciji-za-pomoc-zagrepcanima\/10306<\/a>\n\n[xiii]<\/a> https:\/\/sport.hrt.hr\/594969\/od-sutra-sportski-trenuci-za-pamcenje-na-htv2<\/a>\n\n[xiv]<\/a> https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/a1-hrvatska-uvodi-dodatne-pogodnosti-za-mjesec-travanj-korisnici-nece-snositi-trosak-naknade-planetsport-paketa\/10193782\/<\/a>\n\n[xv]<\/a> https:\/\/net.hr\/sport\/capak-govorio-o-popustanju-mjera-za-rekreativce-kad-igrac-baci-lopticu-ispred-svojih-usta-pa-napuca-pa-je-drugi-igrac-uzme\/<\/a>\n\n[xvi]<\/a> https:\/\/telesport.telegram.hr\/na-prvu\/junaci-naseg-doba-hrt-je-za-blazickov-serijal-o-srebru-u-rusiji-izdvojio-milijun-i-pol-kuna\/<\/a>\n\n[xvii]<\/a> https:\/\/www.jutarnji.hr\/sport\/panika-medu-pasioniranim-skupljacima-slicica-hoce-li-prvi-put-u-povijesti-kasniti-izlazak-kultnog-albuma\/9778858\/<\/a><\/pre>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
J\u00fcrgen Klopp, po mnogo\u010demu osebujan, a po rezultatima svakako vrlo uspje\u0161an trener Liverpoola, kluba koji je ove sezone do prisilnog prekida Premiershipa stvorio pozama\u0161nu bodovnu prednost pred konkurencijom, privukao je po\u010detkom o\u017eujka 2020. pozornost javnosti reakcijom na pitanje o koronavirusu koje mu je postavljeno na press konferenciji nakon utakmice. Tuma\u010de\u0107i, vidno iziritiran, kako je potpuno …<\/p>\n
  Globalni i lokalni aspekti zaustavljanja ‘odbjeglog’ sporta u doba koronavirusa<\/span> Read More »<\/a><\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2263","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2263"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2263\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}