{"id":3183,"date":"2020-04-29T20:55:26","date_gmt":"2020-04-29T18:55:26","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=2209"},"modified":"2020-04-29T20:55:26","modified_gmt":"2020-04-29T18:55:26","slug":"sociologija-inovacija-transformacijska-inovacijska-politika-i-koronavirus-sto-ih-povezuje-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hsd.hr\/en\/2020\/04\/29\/sociologija-inovacija-transformacijska-inovacijska-politika-i-koronavirus-sto-ih-povezuje-2\/","title":{"rendered":"Sociologija inovacija, transformacijska inovacijska politika i koronavirus: \u0161to ih povezuje?"},"content":{"rendered":"

Sociologija inovacija ne pripada u main stream<\/em> sociologiju i njome se kod nas bavi vrlo mali krug sociologa, uglavnom onih u domeni studija znanosti i tehnologije (STS studies<\/em>) [1]. Isto tako, mnogi \u0107e se vjerojatno upitati kakve veze ima sociologija inovacije s aktualnim trenutkom zaraze s Covid-19, prisilne karantene i rada od ku\u0107e. Sprema li se neka genijalna inovacija ili znanstveno otkri\u0107e (invencija) koja \u0107e suzbiti koronavirus i vratiti na mjesto poru\u0161ene ku\u0107ice ekonomije, rada, obrazovanja, dru\u0161tva uop\u0107e. Naravno da ne, barem ne u ovom trenutku, iako se upravo od znanosti i njezine aplikacije (inovacije) o\u010dekuje spas. To bi nas moglo odvesti do kriti\u010dkog razmatranja tretmana znanosti i inovacija u Hrvatskoj [2], \u0161to me\u0111utim nije predmet ovog priloga, a radi se i o pretu\u017enoj temi koja neka ostane po strani za sada.<\/p>\n

Motiv za ovaj moj prilog \u201eSociologiji iz izolacije\u201c jest koncept transformacijske inovacijske politike (TIP) koja zagovara napu\u0161tanje standardnog koncepta inovacijske politike (IP) kao interakcije znanosti, gospodarstva i dr\u017eavne potpore u razvoju inovacija s ciljem gospodarskog rasta i konkurentnosti, a u korist inovacija usmjerenih na rje\u0161avanje dru\u0161tvenih izazova (grand challenges<\/em>) i odr\u017eivog razvoja [3] [4] [5]. S konceptom transformacijske IP susrela sam se prvi put prije par godina pretra\u017euju\u0107i literaturu za neki rad, i tada mi se u\u010dinio kao prili\u010dno apstraktan koncept, jo\u0161 jedan pomodan termin iz Europske unije tj. istra\u017eiva\u010da koji se bave eteri\u010dnim temama u bogatim zemljama s jo\u0161 bogatijim prora\u010dunima za znanost. Za razliku od njih, moje su preokupacije bile prili\u010dno prizemne, u smislu: Za\u0161to smo siroma\u0161ni? Za\u0161to nam konkurenti postaju Bugarska i Rumunjska? Za\u0161to se ne uspijevamo digitalizirati? Za\u0161to nemamo inovacije vi\u0161e dodane vrijednosti koje bi utjecale na promjene gospodarske strukture i unapre\u0111enja dru\u0161tvene dobrobiti? (Usput: zna li itko nekog na\u0161eg utjecajnog poduzetnika-inovatora osim Rimca i zna li itko za razvoj naprednih tehnologija osim ne\u0161to robotike na FER-u i FSB-u?).<\/p>\n

I onda, bum! Pandemija Covida 19 iznjedrila je na vidjelo limitiraju\u0107e dosege dosada\u0161njih javnih politika za poticanje inovacija, zbog isklju\u010dive fokusiranosti na tehnolo\u0161ki napredak, konkurentnost i gospodarski rast, a bez vo\u0111enja ra\u010duna o rak-ranama modernog dru\u0161tva: zdravlje i kvaliteta \u017eivota, sigurnost hrane i energije, demografske promjene, klimatske promjene i sl.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u010cak i ugledne organizacije poput OECD-a redovito u svoje studije uvr\u0161tavaju osvrt na transformacijsku IP [6], ali joj uskra\u0107uju legitimitet, uz obavezan komentar da je ipak malo vjerojatno da \u0107e ova \u201enova generacija\u201d zamijeniti davno utvr\u0111enu paradigmu inovacijske politike koja pretpostavlja doprinos javne znanosti nacionalnoj ekonomskoj konkurentnosti. O\u010dekuje se da \u0107e sveu\u010dili\u0161ta i javne istra\u017eiva\u010dke organizacije preuzeti sve va\u017eniju ulogu u regionalnom i lokalnom razvoju kroz tr\u017ei\u0161no orijentirana istra\u017eivanja, bliska potrebama poduzetnika. Strategija pametne specijalizacije koju provodi Europska unija u sklopu svoje kohezijske politike (i zahvaljuju\u0107i kojoj se ulijeva dosta sredstava u znanstvenu infrastrukturu i poduzetni\u0161tvo i u Hrvatskoj), upravo je prakti\u010dno ostvarenje takve inovacijske politike.<\/p>\n

Me\u0111utim, svijest o tome da socijetalni izazovi kao i problemi vezani uz odr\u017eivi razvoj svakim danom postaju sve ve\u0107i, te da ih standardna IP ne mo\u017ee rije\u0161iti, stvara potrebu promjene paradigme upravljanja inovacijama (inovacijskim sustavom) koja \u0107e obuhvatiti i ciljeve odr\u017eivog razvoja i op\u0107e dobrobiti dru\u0161tva. Promjena paradigme obuhva\u0107a promjenu cjelovitog socio-tehni\u010dkog sustava, dakle kombinaciju tehnolo\u0161kog razvoja i transformacije dru\u0161tva i ekonomije \u0161to uklju\u010duje kulturolo\u0161ke promjene, promjene u pona\u0161anju, ustaljenim navikama i na\u010dinu \u017eivota, kao i u funkcioniranje postoje\u0107ih ekonomskih institucija kao \u0161to je tr\u017ei\u0161te roba, radne snage, potro\u0161nje, proizvodnje i sli\u010dno.<\/p>\n

TIP dobiva sve ve\u0107i zamah, posebno kao sredstvo za ostvarenje Agende 2030 Ujedinjenih naroda o odr\u017eivom razvoju [7], ali i za uskla\u0111ivanje nacionalnih ciljeva s odr\u017eivim razvojem u pojedinim zemljama, od Finske do Afrike. Posebno kreirana internet stranica o TIP (http:\/\/www.tipconsortium.net\/<\/a>) s mno\u0161tvom studija, preporuka i primjera daje nam uvid u inicijative u sklopu ove nove politike inovacija, koja je interakciju dionika unutar inovacijskog sustava zamijenila transformacijom sustava.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Me\u0111u za\u010detnicima koncepta transformacijske IP jesu Karl Matthias Weber i Harald Rohracher [8] koji tvrde da je TIP u stvari vrlo slo\u017een politi\u010dki proces koji je izlo\u017een \u010detirima vrstama neuspjeha: neuspjeh usmjerenja (directionality failures<\/em>), koji proizlazi iz krivo odabrane strategije razvoja ili kolektivnog cilja; neuspjeh u upravlja\u010dkoj koordinaciji (policy coordination failure<\/em>) odnosno nedovoljno uskla\u0111ivanje razli\u010ditih sektorskih politika (zdravlje, transport, energija, hrana i sl.); neuspjeh artikulacije potra\u017enje (demand-articulation failure<\/em>) ili nemogu\u0107nost prepoznavanja potreba korisnika, npr. nametanje razvrstavanja sme\u0107a koje nije prilago\u0111eno svakodnevnom \u017eivotu, te neuspjeh refleksivnosti (reflexivity failure<\/em>) koji se odnosi na nedovoljno pra\u0107enje, predvi\u0111anje i procjenu u\u010dinka poduzetih akcija, npr. balans izme\u0111u individualnih sloboda i mjera socijalne sigurnosti.<\/p>\n

Kriza izazvana koronavirusom dobro ilustrira pred kakvim se izazovima na\u0161la IP u vrijeme dru\u0161tveno-ekonomske transformacije koja tra\u017ei promjenu paradigme inovacijskog sustava. Koji smjer inovacijskog i tehno-ekonomskog razvoja poduprijeti u uvjetima (uvijek) nedostatnih sredstava? Jesu li bitnije inovacije u zdravstvenom sektoru od onih u farmaciji ili digitalizaciji poduze\u0107a? Kako osigurati balans izme\u0111u stvaranja sna\u017enoga gospodarstva otpornog na ovakve \u0161okove i socijetalnih ciljeva? Kako \u0107e se poduzete mjere za razvoj inovacija odraziti na sektorske politike? \u0160to to zna\u010di za \u017eivote gra\u0111ana? Kako \u0107emo sve to pratiti i procijeniti u\u010dinke?<\/p>\n

Pri tome treba uzeti u obzir da TIP nadilazi ciljeve standardne IP usredoto\u010dene na interakciju i transfer znanja izme\u0111u znanosti i gospodarstva u cilju ostvarivanja nekih op\u0107edru\u0161tvenih ciljeva (npr. \u010diste energije, lije\u010denje demencije i sl.). Takve IP relativno su jednostavne i usredoto\u010dene na odre\u0111eni zadatak (mission\u2013oriented<\/em>), proiza\u0161le iz spoznaje da napredak u znanosti i tehnologiji (npr. otkri\u0107e penicilina, umjetnih gnojiva, strukture genoma, interneta i sl.) mo\u017ee biti mo\u0107an alat u rje\u0161avanju dru\u0161tveno-ekonomskih problema, te je IP do\u017eivjela od 1970-ih period popularnosti i razvoja bez presedana.<\/p>\n

Kao klasi\u010dni primjeri istra\u017eivanja usmjerenih na zadatak za rje\u0161avanje dru\u0161tvenih izazova na velikoj skali navode se projekti Manhattan i Apollo, uz obrazlo\u017eenje da takvi zastarjeli linearni modeli inovacija koji pretpostavljaju da \u0107e istra\u017eiva\u010dki rezultati iz laboratorija automatski biti primijenjeni i komercijalizirani, nisu prikladni za dana\u0161nje socijetalne izazove. Npr. uprezanjem znanosti i tehnologije mo\u017eemo rije\u0161iti, kao \u0161to nagla\u0161ava Richard R. Nelson [9], odlazak na Mjesec, ali ne i ukidanje urbanih geta ili lo\u0161eg obrazovanja. Dana\u0161nji socijetalni problemi i odr\u017eivost razvoja sli\u010dniji su problemima ukidanja geta nego odlaska na Mjesec, jer ih karakterizira neodre\u0111enost kona\u010dnog cilja, nepostojanje egzaktnih znanstvenih metoda za njihovo rje\u0161avanje, interesi mnogobrojnih sudionika i grupa, administrativne prepreke i institucionalne rigidnosti. Npr. klimatske promjene te\u0161ko da se mogu rije\u0161iti klasi\u010dnom IP kroz upregnu\u0107e znanosti i tehnologije, ve\u0107 tra\u017ee transformaciju dru\u0161tva i ekonomije koje prije spadaju u domenu urbane politike nego politike inovacija, kao \u0161to je primjerice stvaranje mre\u017ee uglji\u010dno-neutralnih gradova u Finskoj [10].<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Preostaje vidjeti ho\u0107e li suo\u010davanje s koronavirusom biti pravocrtni zadatak u domeni standardne IP, odnosno komercijalne eksploatacije znanstvenih istra\u017eivanja kroz otkri\u0107e cjepiva ili lijeka, ili \u0107e tra\u017eiti transformaciju dru\u0161tva i ekonomije kako to predvi\u0111a transformacijska IP. Primjerice, ako otkri\u0107e cjepiva ili lijeka ne bude u\u010dinkovito kao \u0161to se o\u010dekuje, dru\u0161tva \u0107e trebati sagledati slo\u017eenu dinamiku napretka u znanstvenima istra\u017eivanjima, javnog zdravstva, ekonomske otpornosti, siroma\u0161tva, zapo\u0161ljavanja, komunikacije, osiguranja vode, energije i hrane i sl.<\/p>\n

Kona\u010dno, je li transformacijska IP mogu\u0107a kod nas? Osobno sam prili\u010dno skepti\u010dna prema takvoj mogu\u0107nosti, a \u0161to slijedi iz analogije s provedbom standardne interaktivne inovacijske politike. Prvi inovacijski programi pokrenuti su u Hrvatskoj 2001. od strane Ministarstava znanosti i obrazovanja, a da nikad nisu integrirani u znanstvenu zajednicu ni ozbiljno prihva\u0107eni od poduzetnika [11]. Promjena je nastupila tek kad je interakcija znanosti i gospodarstva \u201enametnuta odozgo\u201c od strane EU u sklopu Strategije pametne specijalizacije uz obilato financiranje iz Strukturnih fondova (npr. IRI 1 i 2). Transformacijska IP tra\u017ei duboko promi\u0161ljanje, ozbiljno planiranje, nove metrike, indikatore i procjene utjecaja odre\u0111enih politika [7], a tako ne\u0161to je na\u0161oj politi\u010dkoj praksi prili\u010dna nepoznanica.<\/p>\n

Stoga, pretpostavljam da \u0107e kod nas strate\u0161ki razvoj u znanstvenim istra\u017eivanjima i inovacijama biti business as usual<\/em> dok dr\u017ei vodu, a u trenucima krize \u201eve\u0107 \u0107emo ne\u0161to smisliti\u201c. Samo da ne bude kasno, i da intelektualni resursi na koje se sada oslanjamo u suzbijanju Covida-19, ne izgube bitku u o\u0161troj konkurenciji sa strate\u0161kim ciljevima duboke dr\u017eave, kao \u0161to je izgradnja bazena na moru, stanova, fontana, stadiona, spomenika domovini, povla\u0161tenih penzija i lokalne samouprave.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Jadranka \u0160varc<\/p>\n

Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar,
\n29. 4. 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zahvaljujem Uredni\u010dkom timu u izolaciji na sugestijama za pobolj\u0161anje teksta.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1] Prpi\u0107, K. (2013). STS in a (Post)Socialist Context. Science and Technology Studies in Croatia, Tecnoscienza<\/em>,\u00a04(1): 165-181.\n\n[2] \u0160varc, J., \u010cengi\u0107, D., Poljanec-Bori\u0107, S., La\u017enjak, J. (2019). Znanstvenici o reformama znanosti iz 2013.: kriti\u010dka analiza, Politi\u010dka misao, 56(1): 7-38, https:\/\/doi.org\/10.20901\/pm.56.1.01<\/a>.\n\n[3] Diercks, G., Larsen, H., Steward, F. (2019). Transformative innovation policy: Addressing variety in an emerging policy paradigm, Research Policy, 48(4): 880-894, https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.respol.2018.10.028<\/a>;\n\n[4] Fagerberg, J. (2018). Mobilizing innovation for sustainability transitions: A comment on transformative innovation policy, Research Policy, 47(9): 1568-1576, https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.respol.2018.08.012<\/a>; Schot, J.,\n\n[5] Schot, J., Steinmueller, E. (2018). Three frames for innovation policy: R&D, systems of innovation and transformative change, Research Policy, 47(9): 1554-1567, https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.respol.2018.08.011.\n\n[6] OECD (2016). Science, technology and innovation outlook in 2016, OECD Publishing, Paris.\n\n[7] Ramirez, M., Romero, O., Schot, J., Arroyave, F. (2019). Mobilizing the Transformative Power of the Research System for Achieving the Sustainable Development Goals, SPRU Working Paper Series (SWPS), 2019-25: 1-2., www.sussex.ac.uk\/spru\/swps2019-25<\/a>.\n\n[8] Weber, K. M., Rohracher, H. (2012). Legitimizing research, technology and innovation policies for transformative change: Combining insights from innovation systems and multi-level perspective in a comprehensive \u2018failures\u2019 framework, Research Policy, 41(6): 1037-1047, https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.respol.2011.10.015<\/a>.\n\n[9] Nelson, R. (2011). The Moon and the Ghetto revisited, Science and Public Policy, 38(9): 681-690, https:\/\/doi.org\/10.3152\/030234211X13070021633404<\/a>.\n\n[10] Schot, J., Kivimaa, P., Torrens, J. (2019). Transforming experimentation: Experimental policy engagements and their transformative outcomes, TIPC Policy Brief, Issue 2, April 2019.\n\n[11] \u0160varc, J., Dabi\u0107, M. (2019). The Croatian path from socialism to European membership through the lens of technology transfer policies, The Journal of Technology Transfer, 44(5), 1476-1504, https:\/\/doi.org\/10.1007\/s10961-019-09732-1.<\/pre>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sociologija inovacija ne pripada u main stream sociologiju i njome se kod nas bavi vrlo mali krug sociologa, uglavnom onih u domeni studija znanosti i tehnologije (STS studies) [1]. Isto tako, mnogi \u0107e se vjerojatno upitati kakve veze ima sociologija inovacije s aktualnim trenutkom zaraze s Covid-19, prisilne karantene i rada od ku\u0107e. Sprema li …<\/p>\n
  Sociologija inovacija, transformacijska inovacijska politika i koronavirus: \u0161to ih povezuje?<\/span> Read More »<\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-3183","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3183"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3183\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}