{"id":383,"date":"2017-01-16T12:01:37","date_gmt":"2017-01-16T11:01:37","guid":{"rendered":"https:\/\/pubweb.carnet.hr\/hsd\/?p=383"},"modified":"2017-01-16T12:01:37","modified_gmt":"2017-01-16T11:01:37","slug":"poziv-na-sudjelovanje-na-6-nacionalnom-socioloskom-kongresu-hrvatskog-socioloskog-drustva-7-8-travnja-2017-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hsd.hr\/en\/2017\/01\/16\/poziv-na-sudjelovanje-na-6-nacionalnom-socioloskom-kongresu-hrvatskog-socioloskog-drustva-7-8-travnja-2017-godine\/","title":{"rendered":"Poziv na sudjelovanje na 6. Nacionalnom sociolo\u0161kom kongresu Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva, 7. – 8. travnja 2017. godine"},"content":{"rendered":"

VI. NACIONALNI SOCIOLO\u0160KI KONGRES HRVATSKOG SOCIOLO\u0160KOG DRU\u0160TVA<\/strong><\/p>\n

STRUKTURA I DINAMIKA DRU\u0160TVENIH NEJEDNAKOSTI<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 7. – 8. travnja 2017.<\/p>\n

Organizator:<\/strong> Croatian Sociological Association (CSA)<\/p>\n

Programski\u00a0odbor:<\/strong><\/p>\n

Dr. sc. Branko An\u010di\u0107, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu (IDIZ)
\nDr. sc. Pa\u0161ko Bili\u0107, Institut za razvoj i me\u0111unarodne odnose (IRMO)
\nDoc. dr.sc. Karin Doolan, Odjel za sociologiju, Sveu\u010dili\u0161te u Zadru
\nIzv. prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
\nDr. sc. Ankica Marinovi\u0107, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu (IDIZ)
\nDoc. dr. sc. Petra Rodik, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
\nDoc. dr. sc. Ivan Landripet, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n

Organizacijski odbor:<\/strong><\/p>\n

Izv. prof. dr. sc. Jasminka La\u017enjak, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
\nProf. dr. sc. Davorka Mati\u0107, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu
\nDoc. dr. sc. Ivan Buri\u0107, Hrvatski studiji, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu
\nDr. sc. Jaka Primorac, Institut za razvoj i me\u0111unarodne odnose (IRMO)
\nDr. sc. Anja Gvozdanovi\u0107, Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu (IDIZ)<\/p>\n

Mjesto odr\u017eavanja:<\/strong> Zagreb, 7. – 8. travnja 2017.<\/p>\n

Rok za slanje sa\u017eetaka:<\/strong> 15. velja\u010de 2017. godine<\/p>\n

Obavijest o (ne)prihva\u0107anju sa\u017eetka:<\/strong> 1. o\u017eujka 2017. godine<\/p>\n

Rok za uplatu kotizacije:<\/strong> 15. o\u017eujka 2017. godine<\/p>\n

Kotizacija:<\/strong> 250,00 kn (\u010dlanovi\/ce HSD-a); 350,00 kn (osobe koje nisu \u010dlanovi\/ice HSD-a)<\/p>\n

Contact us:<\/strong> Tajni\u0161tvo HSD-a, info@hsd.hr<\/a>, anja@idi.hr<\/a><\/p>\n

TEMATSKI OKVIR KONGRESA:<\/strong><\/p>\n

Kongres HSD-a posve\u0107en je temi sociolo\u0161ke perspektive dru\u0161tvenih nejednakosti. Jo\u0161 1974. godine na\u0161 ugledni sociolog Sr\u0111an Vrcan objavio je knjigu \u201eDru\u0161tvene nejednakosti i moderno dru\u0161tvo\u201c u kojoj je zaklju\u010dio da je nejednakost u suvremenim dru\u0161tvima sistemske i strukturalne naravi, slo\u017eena i vi\u0161edimenzionalna pojava Istaknuo je da egalitarno usmjerena dru\u0161tvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnolo\u0161ki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti. Vrcan nadalje ukazuje kako ekonomski rast koji bi na\u010delno svima trebao pove\u0107ati bogatstvo ne ubla\u017euje nejednakosti, a pritisak prema preraspodjeli nema u\u010dinka odnosno razlike se ne \u010dine manje va\u017enim ako svi dobivaju vi\u0161e. Iako dru\u0161tvene nejednakosti nisu bile u fokusu istra\u017eivanja hrvatske sociologije u posljednjim desetlje\u0107ima, eksponencijalni rast dru\u0161tvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siroma\u0161tva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim \u017eivotom u inozemstvu, poti\u010de niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociolo\u0161ka istra\u017eivanja prema analizi strukture i dinamike dru\u0161tvenih nejednakosti kao temeljnih sociolo\u0161kih koncepata.<\/p>\n

Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja dru\u0161tvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja \u201eKapital u 21. stolje\u0107u\u201c 2014. godine koja je vrlo brzo progla\u0161ena ekonomskom knjigom desetlje\u0107a. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve vi\u0161e bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati naslje\u0111ivanjem, a manje svojim radom. Sociologija je razvila razli\u010dite pristupe fenomenu drasti\u010dnog porasta nejednakosti u dru\u0161tvu uz konsenzus kako je to vjerojatno najva\u017eniji problem suvremenog dru\u0161tva. Jedan dio sociologa poput M. Burawoya predla\u017ee povratak sociolo\u0161koj tradiciji kojoj je civilno dru\u0161tvo u sredi\u0161tu interesa, a analizu temelji na kritici komodifikacije, marketizacije i financijalizacije dru\u0161tva. On polazi od dva razli\u010dita pogleda na dru\u0161tvene nejednakosti nakon ekonomske krize 2008. izvan sociologije, jedan je pape Franje koji nagla\u0161ava problem isklju\u010denosti iz tr\u017ei\u0161nog dru\u0161tva, a drugi ekonomista T. Pikettyja koji se bavi nejednakom uklju\u010denosti u tr\u017ei\u0161no dru\u0161tvo. S druge strane sociolozi poput U. Becka smatraju da je transformaciju i reprodukciju dru\u0161tvenih klasa u 21. stolje\u0107u potrebno promatrati u odnosu na distribuciju dobrog i lo\u0161eg i time povezanih sistemskih rizika. Rizik se ne mo\u017ee svesti samo na \u017eivotne \u0161anse individua, a sociologija ne bi trebala previdjeti rizike povezane s dr\u017eavom, znano\u0161\u0107u, upravljanjem masovnim medijima, novim korporativnim ulogama, zakonom i dru\u0161tvenim pokretima. Britanski sociolog Goldthorpe pak isti\u010de va\u017enost povratka sociolo\u0161kim konceptima statusa i klase u analizi nejednakosti nagla\u0161avaju\u0107i razlike u ekonomskom i sociolo\u0161kom pristupu istra\u017eivanja fenomena nejednakosti. Dok se ekonomski pristup fokusira na zna\u010dajke pojedinaca kao \u0161to su prihod, bogatstvo i obrazovanje, sociolo\u0161ki pristup karakterizira koncept nejednakosti u relacijskom smislu kao dru\u0161tveni status i klasnu pripadnost, odnosno u smislu dru\u0161tvenih odnosa unutar kojih je individua manje ili vi\u0161e privilegirana. Klasa se tako definira dru\u0161tvenim odnosima unutar pozicije na tr\u017ei\u0161tu rada u odnosu na sigurnost, stabilnost i o\u010dekivanost dohotka. Posebno je va\u017eno istaknuti istra\u017eivanje strukture nejednakosti u smislu vi\u0161edimenzionalnosti stratifikacije.<\/p>\n

Pozivamo Vas da se uklju\u010dite u rad Kongresa koji ima za cilj odgovoriti na aktualna pitanja hrvatskog dru\u0161tva, ali i na\u0161eg regionalnog okru\u017eenja. Predla\u017eemo sljede\u0107e teme za raspravu, ali i drugi aspekti problema vezani uz temu Kongresa su dobrodo\u0161li:<\/p>\n