{"id":6897,"date":"2024-04-10T18:36:16","date_gmt":"2024-04-10T18:36:16","guid":{"rendered":"https:\/\/hsd.hr\/?p=6897"},"modified":"2024-04-10T18:38:49","modified_gmt":"2024-04-10T18:38:49","slug":"obavijest-o-smrti-benjamina-culiga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hsd.hr\/en\/2024\/04\/10\/obavijest-o-smrti-benjamina-culiga\/","title":{"rendered":"Obavijest o smrti Benjamina \u010culiga"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Benjamin \u010culig, umirovljeni redoviti profesor sociologije u trajnom zvanju, preminuo je u srijedu 10. travnja u Zagrebu u 73. godini \u017eivota. Nakon zavr\u0161enih studija filozofije i sociologije pri Filozofskom fakultetu te apsolviranih studija teorijske i eksperimentalne fizike pri Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu, kolega \u010culig se kao asistent 1980. zaposlio na Odsjeku za sociologiju, na kojem je radio do umirovljenja 2021. godine. Magistrirao je 1985. s temom konstrukcije i evaluacija kompozitnog instrumenta namijenjenog ispitivanju vrijednosno-normativnih sustava, a doktorirao 1993. s temom dru\u0161tvenih vrijednosti i politi\u010dkih stavova kao determinanti proekolo\u0161kih orijentacija. U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 2011.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Benjamin \u010culig objavio je pedesetak znanstvenih i stru\u010dnih radova, \u0161est znanstvenih knjiga te \u0161ezdesetak priop\u0107enja sa skupova, koji su predstavljali istra\u017eivanja na \u0161iroki raspon tema poput dru\u0161tvenih i politi\u010dkih vrijednosti, religioznosti, ekolo\u0161kih stavova, dru\u0161tvene modernizacije i identiteta, civilnog dru\u0161tva, ljudskih prava, videoigara, europskih integracija, rodnih nejednakosti, sustava upravljanja poslovnim informacijama i studentskih pobuna. Kao voditelj ili suradnik proveo je tridesetak znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih projekata. Bio je pro\u010delnik Odsjeka za sociologiju (2002.\u20132004.) i predsjednik Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva (1994.\u20131996.). Od uspostave dr\u017eavne mature za sociologiju do 2014. bio je \u010dlan i stru\u010dni konzultant skupine za izradu ispita pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kao i sastavlja\u010d testova op\u0107e kulture u vrijeme kad su oni bili sastavni dio prijemnih ispita za upis na prijediplomske studije Filozofskog fakulteta. Kolega \u010culig djelovao je kao \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa \u201eSocijalna ekologija\u201c (1992. \u20132012.), \u010dlan Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva, American Sociological Association te kao izvanredni \u010dlan Hrvatskog psiholo\u0161kog dru\u0161tva. U 2002. rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu dodijelio mu je Spomen-medalju u znak priznanja i zahvalnosti za razvitak Sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz zapa\u017eeni znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i stru\u010dni rad, kolega \u010culig ostvario je neobi\u010dno bogatu nastavni\u010dku karijeru, tijekom koje je ve\u0107inu vremena (od 1990.) proveo kao predstojnik Katedre za metodologiju. Kroz desetak metodolo\u0161kih i statisti\u010dkih kolegija koje je osmislio i izvodio na svim razinama studija sociologije (ve\u0107inu godina svojeg rada prebacuju\u0107i nastavno optere\u0107enje za 50, pa i 100 posto), gotovo ni iz \u010dega je izgradio respektabilan analiti\u010dko-istra\u017eiva\u010dki okvir za obrazovanje mladih sociologa i sociologinja, budu\u0107ih analiti\u010dara dru\u0161tvenih fenomena u znanstvenim i javnim ustanovama te privatnim agencijama i tvrtkama \u2013 u vrijeme kad je stjecanje takvih kompetencija bilo razmjerno rijetko u daleko ve\u0107im sociolo\u0161kim centrima u svijetu. Ve\u0107ina sociologinja i sociologa koji danas provede ozbiljna fundamentalna i primijenjena kvantitativna istra\u017eivanje hrvatskog dru\u0161tva izravno su ili neizravno njegovi studenti i studentice, \u010dime je kolega \u010culig trajno pridonio razvoju podru\u010dja dru\u0161tvenih znanosti te hrvatskog dru\u0161tva u cjelini. U tom smislu nije suvi\u0161e pretjerano tvrditi da je malo tko u Hrvatskoj u suvremeno doba svojim pojedina\u010dnim doprinosom zadu\u017eio znanstvenu disciplinu unutar koje je djelovao koliko je Benjamin \u010culig zadu\u017eio sociologiju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U mladosti vrhunski sporta\u0161, dr\u017eavni reprezentativac u vi\u0161eboju, Benjamin \u010culig cijeli je \u017eivot gajio ljubav prema planinarenju i prirodi. S time te s trajnom posve\u0107enosti radu sa studentima u vezi njegov je poseban odnos prema Brdskim susretima, neformalnim godi\u0161njim okupljanjima nastavnika i studenata sociologije u obli\u017enjim izleti\u0161tima i planinarskim domovima, kojima je kolega bio dugogodi\u0161nji, legendarni, organizator.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju osvrta na njegov bogat i zanimljiv \u017eivot valja istaknuta da je Benjamin \u010culig 2002. godine pod pseudonimom Norma C. Rey objavio obiman i kriti\u010dki izvrsno primljen fantasti\u010dni roman&nbsp;<em>Prodor<\/em>, prvo takvo djelo nastalo u Hrvatskoj. U okviru&nbsp;<em>fantasy<\/em>-\u017eanra desetak godina kasnije Norma C. Rey objavila je roman&nbsp;<em>Patulja\u010dki glo\u0161ar<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hvala ti na svemu, Ben!<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odsjek za sociologiju<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Benjamin \u010culig, umirovljeni redoviti profesor sociologije u trajnom zvanju, preminuo je u srijedu 10. travnja u Zagrebu u 73. godini \u017eivota. Nakon zavr\u0161enih studija filozofije i sociologije pri Filozofskom fakultetu te apsolviranih studija teorijske i eksperimentalne fizike pri Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu, kolega \u010culig se kao asistent 1980. zaposlio na Odsjeku za sociologiju, na kojem je radio &hellip;<\/p>\n<p class=\"read-more\"> <a class=\"\" href=\"https:\/\/hsd.hr\/en\/2024\/04\/10\/obavijest-o-smrti-benjamina-culiga\/\"> <span class=\"screen-reader-text\">Obavijest o smrti Benjamina \u010culiga<\/span> Read More &raquo;<\/a><\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":6902,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-6897","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6897"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6900,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6897\/revisions\/6900"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6902"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6897"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6897"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}