{"id":7110,"date":"2024-06-05T10:51:35","date_gmt":"2024-06-05T10:51:35","guid":{"rendered":"https:\/\/hsd.hr\/?p=7110"},"modified":"2024-06-05T10:52:29","modified_gmt":"2024-06-05T10:52:29","slug":"eu-kao-i-svakoj-politickoj-zajednici-treba-zajednicki-vrijednosni-okvir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hsd.hr\/en\/2024\/06\/05\/eu-kao-i-svakoj-politickoj-zajednici-treba-zajednicki-vrijednosni-okvir\/","title":{"rendered":"EU, kao i svakoj politi\u010dkoj zajednici, treba zajedni\u010dki vrijednosni okvir"},"content":{"rendered":"<p><strong>Napomena:<\/strong> Tekst je objavljen u Ve\u010dernjem listu 4. lipnja 2024.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pi\u0161e: prof. dr. sc. Dragan Bagi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Legitimno i po\u017eeljno je otvaranje rasprave \u0161to \u010dini i treba \u010diniti zajedni\u010dki vrijednosni okvir, no nikako se sve zasluge za razvoj jedinstvenog europskog dru\u0161tveno-politi\u010dkog modela ne mogu pripisati isklju\u010divo kr\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Predizborna kampanja<\/strong> za ovogodi\u0161nje izbore za <strong>Europski parlament<\/strong> vjerojatno \u0107e biti zabilje\u017eena u hrvatskoj politi\u010dkoj povijesti po svojoj bezidejnosti, praznini i irelevantnosti. Nije se u toj kampanji do sada mogla \u010duti ni jedna doista relevantna <strong>politi\u010dka ideja<\/strong>, neva\u017eno je li se ona odnosila na hrvatski ili europski politi\u010dki kontekst. Dva su razloga za tu vrstu praznine. Prvi le\u017ei u \u010dinjenici da su hrvatski politi\u010dari istro\u0161ili i ono malo politi\u010dkog sadr\u017eaja na <strong>nedavno odr\u017eanim parlamentarnim izborima<\/strong>, dok je drugi posljedica toga \u0161to samo nekoliko kandidata na svim listama doista zna ne\u0161to o europskoj razini politike, a da se to ne svodi na kvalitetu Nutelle ili vrstu punja\u010da za mobitel.<\/p>\n\n\n\n<p>U nedostatku boljih ideja, na desnici se vodi \u017eestoka utrka oko toga tko je ve\u0107i zagovornik uvr\u0161tavanja <strong>kr\u0161\u0107anske ba\u0161tine <\/strong>u temeljni dokument EU i izvori\u0161te europskih javnih politika. Tempo je udario Most, koji je tu ideju pretvorio u konkretnu politi\u010dku inicijativu u obliku peticije gra\u0111ana EU, iako je Ladislav Il\u010di\u0107 vjerojatno prvi iza\u0161ao s tom porukom kao okosnicom svoje kampanje. S obzirom na to da je Most uspio privu\u0107i pozornost javnosti i medija, brzo su ga nastojali kopirati i ostali prominenti hrvatske katoli\u010dke desnice s razli\u010ditih lista. Na HDZ-ovoj listi to su Marijana Petir, Davor Ivo Stier te u odre\u0111enoj mjeri Tomislav Sokol. Na listi Domovinskog pokreta to je Stephan Bartulica. Pri tome je samo Most nastojao racionalno elaborirati zahtjev te ga povezati s javnim politikama koje donosi EU.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavni je Mostov argument to da<strong> EU<\/strong> treba <strong>zajedni\u010dki vrijednosni okvir<\/strong>, a koji se mo\u017ee prona\u0107i u kr\u0161\u0107anskoj kulturnoj ba\u0161tini, koja je navodno zaslu\u017ena za sve dobro \u0161to Europa ima, kao \u0161to su osobne slobode i demokracija. Prije svega, treba se slo\u017eiti s Mostom da Europskoj uniji, kao i svakoj drugoj politi\u010dkoj zajednici, treba zajedni\u010dki vrijednosni okvir da bi se unutar nje mogao odr\u017eati minimum konsenzusa i koherentnosti politi\u010dkog djelovanja. U tom je smislu legitimno i po\u017eeljno otvaranje rasprave \u0161to \u010dini i treba \u010diniti taj zajedni\u010dki vrijednosni okvir, pogotovo danas kada mnogi imaju osje\u0107aj da nam on vi\u0161e nije jasan.<\/p>\n\n\n\n<p>No, po na\u0161em mi\u0161ljenju, da bismo na\u0161li zajedni\u010dki vrijednosni okvir te posebnost i identitet Europe, ne treba i\u0107i daleko u pro\u0161lost. On nam se nalazi nadohvat ruke u relativno recentnom periodu iza nas. Mo\u017ee se prona\u0107i u takozvanom zlatnom dobu Europe, kako se u literaturi \u010desto opisuje <strong>period<\/strong> izme\u0111u<strong> Drugog svjetskog rata i po\u010detka 1980-ih.<\/strong> To je period najve\u0107eg ekonomskog i tehnolo\u0161kog prosperiteta, najve\u0107eg rasta kvalitete \u017eivota u svim dru\u0161tvenim slojevima, uspona socijalne sigurnosti, period razvoja osobnih sloboda i ljudskih prava, demokracije i politi\u010dke stabilnosti, pa onda i nastanka same ideje europskog zajedni\u0161tva. U tom se periodu mogu na\u0107i svi osnovni elementi koji Europu \u010dine jedinstvenom, prepoznatljivom i privla\u010dnom na globalnom planu. To su oni elementi koji europski dru\u0161tveno-politi\u010dki poredak \u010dine izuzetnim, koliko god to danas bilo politi\u010dki nekorektno izre\u0107i. Treba podsjetiti \u0161to \u010dini taj jedinstveni europski miks: vladavina prava i nezavisno sudstvo, profesionalna i depolitizirana javna uprava, politi\u010dko natjecanje relativno umjerenih politi\u010dkih aktera, aktivno civilno dru\u0161tvo, osobne slobode i ljudska prava, institucionalizirana koordinacija glavnih interesnih skupina, slobodno tr\u017ei\u0161te i privatno vlasni\u0161tvo, proaktivna uloga dr\u017eave u razvoju i ure\u0111ivanju dru\u0161tvenih odnosa, socijalna sigurnost i izda\u0161na socijalna dr\u017eava, racionalno odlu\u010divanje i upravljanje, povjerenje u znanost i stru\u010dnu ekspertizu, osobna odgovornost te sna\u017ena nacionalna dr\u017eava. Sve je to upakirano u relativno stabilan kulturni okvir, u kojem su kulturne promjene prisutne, ali su relativno spontane i postupne.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj je miks tijekom povijesti oblikovan kroz niz, hegelovski re\u010deno, dijalekti\u010dkih procesa, gdje su se suprotstavljene ideje i vrijednosti me\u0111usobno sukobljavale (teza i antiteza), da bi se u pravilu u kona\u010dnici oblikovale kompromisne ideje i modeli (sinteza). Nesporno je da je kr\u0161\u0107anstvo va\u017ean sastavni dio toga dijalekti\u010dkog procesa te nikome i ne bi smjelo biti sporno da se navedena \u010dinjenica prizna. Ali se nikako sve zasluge za razvoj jedinstvenog europskog dru\u0161tveno-politi\u010dkog modela ne mogu pripisati isklju\u010divo kr\u0161\u0107anstvu, pogotovo jer je i kr\u0161\u0107anska tradicija unutar sebe puna suprotstavljanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Bezbroj je primjera kojima se mo\u017ee ilustrirati taj dijalekti\u010dki karakter razvoja pojedinih ideja i vrijednosti, a u kojima je kr\u0161\u0107ansko shva\u0107anje bilo \u201cprisiljeno\u201d evoluirati pod utjecajem nekih drugih ideja, kao i obrnuto. Recimo, socijalni nauk Katoli\u010dke crkve dobrim je dijelom razvijen pod pritiskom uspona <strong>marksisti\u010dkih ideja i socijalisti\u010dkih pokreta.<\/strong> Danas je te\u0161ko prepoznati razliku u promi\u0161ljanjima o pojedinim socijalnim pitanjima izme\u0111u osoba inspiriranih tim socijalnim naukom ili klasi\u010dnih socijaldemokrata, a koji su svoje stavove evoluirali pod utjecajem liberalizma i demokr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem s inicijativom <strong>\u201ckr\u0161\u0107anske Europe\u201d<\/strong> je u tome \u0161to se iza nje danas \u010desto skrivaju oni koji predstavljaju prijetnju opisanom europskom konsenzusu o dru\u0161tveno-ekonomskom poretku, ne bitno manjom od relativisti\u010dke postmodernisti\u010dke ljevice. Zapravo se radi samo o antitezi koja je odgovor na suvremeni vrijednosni relativizam, a ne o sintezi kojom se prevladavaju glavni vrijednosni prijepori dana\u0161njice.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Napomena: Tekst je objavljen u Ve\u010dernjem listu 4. lipnja 2024. Pi\u0161e: prof. dr. sc. Dragan Bagi\u0107 Legitimno i po\u017eeljno je otvaranje rasprave \u0161to \u010dini i treba \u010diniti zajedni\u010dki vrijednosni okvir, no nikako se sve zasluge za razvoj jedinstvenog europskog dru\u0161tveno-politi\u010dkog modela ne mogu pripisati isklju\u010divo kr\u0161\u0107anstvu. Predizborna kampanja za ovogodi\u0161nje izbore za Europski parlament vjerojatno &hellip;<\/p>\n<p class=\"read-more\"> <a class=\"\" href=\"https:\/\/hsd.hr\/en\/2024\/06\/05\/eu-kao-i-svakoj-politickoj-zajednici-treba-zajednicki-vrijednosni-okvir\/\"> <span class=\"screen-reader-text\">EU, kao i svakoj politi\u010dkoj zajednici, treba zajedni\u010dki vrijednosni okvir<\/span> Read More &raquo;<\/a><\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":7111,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-7110","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nekategorizirano-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7110","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7110"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7110\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7113,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7110\/revisions\/7113"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7111"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7110"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7110"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hsd.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7110"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}