S tugom vas obavje\u0161tavamo da je 3. srpnja 2026. godine preminuo prof. dr. sc. Zoran Roca.<\/p>\n\n\n\n
Prof. Roca bio je ugledni socijalni geograf i demograf me\u0111unarodne karijere te dugogodi\u0161nji vanjski suradnik Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je od 2014. do 2019. godine predavao kolegij Uvod u sociodemografiju.<\/p>\n\n\n\n
U privitku dostavljamo tekst o njegovu \u017eivotu i znanstvenom radu koji je pripremila njegova obitelj.<\/p>\n\n\n\n
Zoran Roca – In Memoriam<\/strong><\/p>\n\n\n\n 3. srpnja 2026. u Lisabonu je nakon duge i te\u0161ke bolesti preminuo prof. dr. sc. Zoran Roca <\/strong>– geograf, demograf, razvojni planer, sveu\u010dili\u0161ni profesor, me\u0111unarodni konzultant i jedan od onih hrvatskih znanstvenika \u010diji se profesionalni put odvijao istodobno u Hrvatskoj, Portugalu, Brazilu, Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, Europi, Africi i Aziji. <\/p>\n\n\n\n Zoran Roca ro\u0111en je u Zagrebu 25. kolovoza 1948. godine. \u0160kolovao se u Zagrebu, Strasbourgu i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama: diplomirao je geografiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu<\/em>, zavr\u0161io napredni demografski studij na Universit\u00e9 de Strasbourg<\/em>, magistrirao geografiju na Ohio State University <\/em>u Columbusu, a doktorirao geografiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu<\/em>. U Portugalu mu je na Universidade Nova de Lisboa <\/em>priznat doktorat iz geografije i regionalnog planiranja. <\/p>\n\n\n\n Zoran Roca je bio geograf i demograf, ali u najboljem smislu rije\u010di i razvojni mislilac: istra\u017eiva\u010d prostora, demografije, kulture, identiteta, lokalne zajednice i javnih politika. <\/p>\n\n\n\n Profesionalni put zapo\u010deo je u Zagrebu. Po povratku iz SAD-a, od 1974. do 1975. bio je asistent predava\u010d na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/em>, gdje je predavao i sudjelovao u istra\u017eiva\u010dkim projektima iz podru\u010dja geografije stanovni\u0161tva. Nakon toga, od 1975. do 1991. godine radio je kao znanstveni istra\u017eiva\u010d u Institutu za razvoj i me\u0111unarodne odnose. <\/em>U tom je razdoblju radio na demografskim istra\u017eivanjima, istra\u017eivanjima okoli\u0161a i razvoja te ure\u0111ivao \u010dasopis Development International <\/em>i druge znanstvene publikacije iz podru\u010dja dru\u0161tvenog i ekonomskog razvoja. <\/p>\n\n\n\n Od 1991. do 1995. godine radi u Rimu, u Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu- <\/em>FAO. Ondje je u Odjelu za odr\u017eivi razvoj <\/em>djelovao kao vi\u0161i stru\u010dnjak, odnosno Senior Officer <\/em>P5, u podru\u010dju demografije, rodnih studija, okoli\u0161a i ruralnog razvoja. U FAO-u je radio na konceptualnim i metodolo\u0161kim okvirima za uklju\u010divanje rodnih i okoli\u0161nih pitanja u planiranje i provedbu razvojnih aktivnosti, sudjelovao na me\u0111uinstitucionalnim i stru\u010dnim skupovima te radio na smjernicama za obrazovanje i politike stanovni\u0161tva i okoli\u0161a. <\/p>\n\n\n\n Od 1995. do umirovljenja 2014. bio je redoviti profesor geografije i razvojnih studija, direktor Odsjeka za geografiju na Universidade Lus\u00f3fona de Humanidades e Tecnologias <\/em>u Lisabonu, te direktor i koordinator istra\u017eiva\u010dkog centra TERCUD – Territory, Culture and Development Research Centre<\/em>. <\/p>\n\n\n\n U Hrvatskoj je ostao trajno prisutan. Bio je vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu <\/em>je od 2014. do 2019. godine u diplomskom studiju sociologije predavao Uvod u sociodemografiju<\/em>. Osobito je va\u017eno njegovo sudjelovanje u projektu Anatomija otoka \/ Anatomy of Islands<\/em>. Na 3. Anatomiji otoka 2014. na Visu bio je \u010dlan Stru\u010dnog savjeta, odr\u017eao je predavanje o prostornom identitetu, topofiliji i terrafiliji <\/em>te vodio radionicu participativnog planiranja lokalnog razvoja otoka Visa. Njegovo je \u010dlanstvo u Stru\u010dnom savjetu Anatomije otoka <\/em>nastavilo se i 2015., 2016. i 2018. godine \u010dime je trajno pridonosio interdisciplinarnom promi\u0161ljanju razvoja hrvatskih otoka. <\/p>\n\n\n\n U istra\u017eiva\u010dkom i akademskom radu sura\u0111ivao je sa svojom suprugom, portugalskom znanstvenicom prof. dr. sc. Marijom de Nazar\u00e9 Oliveira Roca. Njihova se suradnja razvijala na sjeci\u0161tu dvaju lisabonskih akademskih krugova – Universidade Lus\u00f3fona \/ TERCUD \/ CeiED i Universidade Nova de Lisboa \/ e-GEO \/ CICS.NOVA. <\/p>\n\n\n\n Opseg njegova me\u0111unarodnog rada bio je izniman. Kao me\u0111unarodni konzultant, analiti\u010dar, planer, koordinator, evaluator i predava\u010d djelovao je u znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim konzorcijima, razvojnim projektima i programima multilateralne i bilateralne tehni\u010dke pomo\u0107i i razvojne suradnje. Njegov rad obuhva\u0107ao je zemlje subsaharske Afrike, jugoisto\u010dne Azije, Kinu, Brazil te isto\u010dnu i ju\u017enu Europu. <\/p>\n\n\n\n Njegova istra\u017eivanja bila su usmjerena na odnos prostora, stanovni\u0161tva, identiteta i razvoja. U sredi\u0161tu njegova rada nalazila su se pitanja kako lokalni i regionalni identiteti mogu postati razvojni resursi, kako se teritorijalne posebnosti mogu prepoznati bez populizma i puke retorike, te kako javne politike mogu uklju\u010diti sociodemografske, kulturne, ekonomske i okoli\u0161ne dimenzije mjesta. U nizu radova razvijao je pojmove teritorijalnog identiteta, topofilije i terafilije, lokalno-globalnog povezivanja, participativnog planiranja i odr\u017eivog prostornog razvoja. <\/p>\n\n\n\n Me\u0111u va\u017enim istra\u017eiva\u010dkim i projektnim temama posebno se isti\u010du IDENTERRA – Territorial Identity in Regional and Local Development, <\/em>SEGREX – Second Home Expansion and Spatial Development Planning in Portugal<\/em>, istra\u017eivanja druge rezidencije i rezidencijalnog turizma, sociodemografske odr\u017eivosti, te prostornog i regionalnog razvoja Portugala. <\/p>\n\n\n\n Zoran Roca bio je i va\u017ean posrednik izme\u0111u hrvatske i me\u0111unarodne akademske zajednice. Predavao je i nastupao kao gostuju\u0107i profesor, uvodni\u010dar ili glavni predava\u010d u Europi, SAD-u, Brazilu, Kini, Rusiji i Tajvanu. Izme\u0111u ostalog, odr\u017eao je predavanja u \u0160angaju i Pekingu, o drugim domovima <\/em>u Europi i Portugalu, predavanje na Chung Yuan University <\/em>na Tajvanu, predavanje na Filozofskom fakultetu <\/em>u Zagrebu o rodnoj dimenziji geografije razvoja, glavno predavanje u Kalabriji o turizmu druge rezidencije, predavanje u Sankt Peterburgu o modelu IDENTERRA, UNESCO-ov regionalni seminar u Moskvi te nastup na sastanku Vije\u0107a Europe o provedbi Europske konvencije o krajobrazu. <\/p>\n\n\n\n Kao urednik i autor objavio je velik broj znanstvenih i stru\u010dnih radova, knjiga i uredni\u010dkih izdanja. Osamdesetih godina objavio je sedamdesetak znanstvenih i stru\u010dnih radova u \u010dasopisima i knjigama uglednih doma\u0107ih i me\u0111unarodnih izdava\u010da, o socio-geografskim, demografskim, kulturnim i drugim aspektima lokalnog identiteta i razvoja. <\/p>\n\n\n\n Me\u0111u njegovim knjigama i uredni\u010dkim izdanjima posebno se isti\u010du: Demografsko-ekolo\u0161ki slom: mit o demografskoj eksploziji i ekolo\u0161koj katastrof <\/em>iz 1987.; Women and Population in Agricultural and Rural Development in Sub-Saharan Africa <\/em>iz 1992.; Crian\u00e7as de Rua em Angola <\/em>iz 2000.; European Landscapes and Lifestyles: The Mediterranean and Beyond <\/em>iz 2007.; Landscapes, Identities and Development<\/em>, uredni\u010dki s Paulom Clavalom i Johnom Agnewom; te Second Home Tourism in Europe: Lifestyle Issues and Policy Responses <\/em>iz 2013. <\/p>\n\n\n\n Knjiga Landscapes, Identities and Development<\/em>, koju je uredio s Paulom Clavalom i Johnom\u00a0 Agnewom, okupila je teorijska i empirijska istra\u017eivanja iz 22 zemlje Europe, Sjeverne i Ju\u017ene\u00a0 Amerike, Australije i Japana te se bavi krajolikom, ba\u0161tinom, identitetima i razvojem. Knjiga\u00a0proiza\u0161la iz skupa PECSRL odr\u017eanog u Lisabonu i \u00d3bidosu 2008., u organizaciji TERCUD-a pri\u00a0 Universidade Lus\u00f3fona<\/em>.\u00a0<\/p>\n\n\n\n Knjiga Second Home Tourism in Europe: Lifestyle Issues and Policy Responses, <\/em>koju je uredio 2013., donosi istra\u017eivanja druge rezidencije i rezidencijalnog turizma iz dvanaest europskih zemalja te povezuje mobilnost, turizam, promjene krajolika, prostorno planiranje, javne politike i dru\u0161tvenu nejednakost. <\/p>\n\n\n\n Njegov \u010dlanak Affirmation of Territorial Identity: A Development Policy Issue<\/em>, objavljen u Land Use Policy <\/em>2007., jedan je od \u010desto citiranih tekstova iz toga podru\u010dja. <\/p>\n\n\n\n 2026. godine objavio je svoju biografiju \u201cARS & VITA BREVIS & LONGA: Kazali\u0161te mojih obitelji, prijateljstava, profesija i putovanja. <\/p>\n\n\n\n Otac je dvojice sinova Marka i Ivana, te djed petero unu\u010dadi: Luke, Maye, Borisa, Lare i Leonarda. <\/p>\n\n\n\n U njegovu je radu osobito va\u017ena bila sposobnost povezivanja teorije i prakse. Nije bio samo sveu\u010dili\u0161ni profesor niti samo konzultant razvojnih organizacija; bio je omiljeni profesor, istra\u017eiva\u010d koji je u stvarnim prostorima, zajednicama i institucijama poku\u0161avao razumjeti kako stanovni\u0161tvo, kultura, identitet, okoli\u0161 i ekonomija tvore cjelinu razvoja. Zbog toga se njegov opus mo\u017ee \u010ditati i kao doprinos geografiji, sociologiji, demografiji, razvojnim studijama, javnim politikama, ruralnom razvoju, regionalnom planiranju i me\u0111unarodnoj suradnji. <\/p>\n\n\n\n Za hrvatsku znanost Zoran Roca ostaje va\u017ean kao jedan od onih istra\u017eiva\u010da koji su iz hrvatskog akademskog i institutskog prostora oti\u0161li u svijet, ali nisu prestali pripadati hrvatskoj znanstvenoj kulturi. IRMO ga je 2013., u obilje\u017eavanju pedesete obljetnice Instituta, naveo me\u0111u biv\u0161im \u010dlanovima Instituta koji su postali priznati znanstvenici i profesori u inozemstvu, uz napomenu da su na susretu govorili o svojim putovima \u201cod mladih istra\u017eiva\u010da do priznatih i istaknutih znanstvenika i profesora u zemlji i inozemstvu\u201d. <\/p>\n\n\n\n Smr\u0107u prof. dr. sc. Zorana Roce hrvatska i me\u0111unarodna znanstvena zajednica izgubile su istra\u017eiva\u010da rijetke \u0161irine i dubine: \u010dovjeka koji je razumio da razvoj nije samo ekonomska kategorija, da prostor nije samo podloga za planiranje, da stanovni\u0161tvo nije samo statisti\u010dka varijabla, a identitet nije samo simboli\u010dki ukras, nego je jedan od klju\u010dnih na\u010dina na koji zajednice razumiju, \u0161tite i obnavljaju svoje mjesto u svijetu.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S tugom vas obavje\u0161tavamo da je 3. srpnja 2026. godine preminuo prof. dr. sc. Zoran Roca. Prof. Roca bio je ugledni socijalni geograf i demograf me\u0111unarodne karijere te dugogodi\u0161nji vanjski suradnik Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je od 2014. do 2019. godine predavao kolegij Uvod u sociodemografiju. U privitku dostavljamo tekst …<\/p>\n