Hrvatsko sociološko društvo

U četvrtak i petak, 28. i 29. 9. 2023., se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odvija Midterm Conference Istraživačke mreže Sexuality Europske sociološke asocijacije pod nazivom “Making a Difference: the Hope and Promise of Sexuality Studies”. Ovu međunarodnu znanstvenu konferenciju suorganiziraju Hrvatsko sociološko društvo (HSD) i Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta, a odvija se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Program konferencije dostupan je na poveznici.

Konferencija se otvara u četvrtak, 28. 9. u 9:00 sati, kada će nakon uvodnih pozdrava slijediti plenarni panel “Troubling Gender & Sex in Southeastern Europe”, gdje će o navedenoj temi raspravljati Roman Kuhar (Sveučilište u Ljubljani), Emilia Slavova (Sveučilište u Sofiji), Aleksandar Štulhofer (Sveučilište u Zagrebu) i Adriana Zaharijević (Sveučilište u Beogradu).

Panel je otvoren zainteresiranoj javnosti, a održava se na Dvorani 3 Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zainteresirana javnost će panel moći pratiti i online, uključivanjem u Zoom sastanak u četvrtak, 28. 9. u 9:00, preko poveznice.

Pozivamo Vas na predavanje Mártona Rakovicsa Investigating language  and political polarization in Hungary through two decades of parliamentary speeches, koje će se održati u Osijeku 15. rujna u 11:30 sati na Pravnom fakultetu Osijek (dvorana 3, Radićeva 17).

Márton Rakovics je statističar i sociolog iz Istraživačkog centra za komputacijske društvene znanosti Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti.

Predavanje se održava u organizaciji Pravnog fakulteta Osijek i osječke podružnice Hrvatskog sociološkog društva.

U razdoblju između 31. kolovoza i 2. rujna 2023., dr. sc. Inga Tomić i mr. sc. Mirko Petrić sudjelovali su na simpoziju istraživačkih mreža Europske sociološke udruge (ESA) za sociologiju umjetnosti (RN2) i sociologiju kulture (RN7)

Simpozij s nazivom New perspectives and interventions: The state of play in cultural sociology and sociology of the arts (Nova motrišta i intervencije: današnje stanje u kulturnoj sociologiji i sociologiji umjetnosti) održao se na Sveučilištu u Sofiji, u organizaciji tamošnjih odjela za sociologiju i kulturne studije, te uz financijsku potporu Bugarskog sociološkog društva.

Dr. sc. Inga Tomić i mr. sc. Mirko Petrić na skupu su održali dva izlaganja, temeljena na rezultatima Obzor 2020 projekta INVENT. Prvo izlaganje, pripremljeno u suautorstvu s Predragom Cvetičaninom (Univerzitet u Nišu), Lucasom Pageom Pereieom (Université de Versailles Saint-Quentin), Frédéricom Lebaronom (Ecole normale supérieure Paris-Saclay) te Željkom Zdravković (Sveučilište u Zadru), nosilo je naslov Cultural practices and socio-digital inequalities in Europe: empirical findings and theoretical considerations (Kulturne prakse i socio-digitalne nejednakosti u Europi: emipirijski nalazi i teorijska razmatranja). Drugo izlaganje, pripremljeno u suautorstvu s Augustinom Deradom i Ivom Žunić (oboje Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), nosilo je naziv The relevance of exploratory approaches in cultural policy: analysing understandings of culture in Croatia (Relevantnost eksploracijskih pristupa u kulturnoj politici: analiza razumijevanja kulture u Hrvatskoj).

U svojstvu člana upravnog odbora Istraživačke mreže za sociologiju kulture Europske sociološke udruge (ESA RN7), mr. sc. Mirko Petrić sudjelovao je na sastanku tog tijela, na kojem se raspravljalo o budućim aktivnostima istraživačke mreže te pripremi njezina sudjelovanja na kongresu ESA- u Portu 2024.

Predrag Cvetičanin, Lucas Page Pereira, Mirko Petrić, Inga Tomić-Koludrović, Frédéric Lebaron, Željka Zdravković: CULTURAL PRACTICES AND SOCIO-DIGITAL INEQUALITIES IN EUROPE: EMPIRICAL FINDINGS AND THEORETICAL CONSIDERATIONS

Based on empirical evidence from a large-scale research project carried out in nine European countries, we present a theoretical argument for studying the impact of social and digital inequalities on cultural practices jointly. This contrasts with the approaches of research traditions that have studied them separately since the 1990s, developing with very little mutual contact, little information exchange and little collaboration (Halford & Savage, 2010: 938). Namely, until their very gradual converging over the last ten years, social inequalities research has not given much acknowledgment to the importance of inequality in the digital sphere, while the emerging digital inequalities research remained largely at the descriptive level (Gilbert & Masucci, 2004), and lacked a more comprehensive theory of social inequality (Kennedy et al., 2003; Van Dijk, 2005). It was only in the studies of “the third level of the digital divide” that differences in access, skills and uses of digital technologies began to appear as a significant source of social inequalities (Van Deursen and Helsper, 2015; Van Dijk, 2017; Ragnedda, 2017). In this presentation, we first outline the differences between the research foci and methodologies of the two mentioned traditions of inequalities research. We then discuss the premises and present the findings of our empirical research, in which we used data on four different types of respondents’ cultural practices: offline art-related cultural practices, offline everyday life cultural practices, online art-related cultural practices, and online everyday life cultural practices. Empirical findings resulting from different types of analysis we conducted (Multiple Correspondence Analysis, multi-level and linear regression) point in the same direction, suggesting that our effort to study the interplay between cultural practices in offline and online domains was fruitful. The same appears to be true for the proposed joint framework for studying the impact of socio-digital inequalities on cultural practices in Europe.

Mirko Petrić, Inga Tomić-Koludrović, Augustin Derado, Iva Žunić: THE RELEVANCE OF EXPLORATORY APPROACHES IN CULTURAL POLICY: ANALYSING UNDERSTANDINGS OF CULTURE IN CROATIA

Following a continual expansion of quantitative approaches in cultural policy since the mid-1990s, ranging from the UK government’s creative industries advocacy to the statistical frameworks developed by UNESCO and the European Union, recent years have seen a gradual emergence of the approaches critical of so-called evidence-based policies (Belfiore, 2021) and increasingly aware of the “limits of quantification” in securing public value. Although the protocols of the “metric society” (Mau, 2019) have by now been firmly established in cultural policy evaluations, it has also become clear that they are “transforming qualitative differences into quantitative inequalities” and that they therefore “play a decisive role in shaping the life chances of individuals” active in the cultural field. This paper attempts to provide an alternative framework for identifying the needs for cultural policy intervention, based on exploratory approaches containing a prominent qualitative component. We first present the results of our analysis of dana obtained by an online survey with open questions of 162 participants, purposively sampled to achieve a degree of heterogeneity which enables comparisons (Maxwell, 2013) and subjected to analytical procedures prioritising qualitative research value and techniques. This rich analysis of understandings of culture of the participants willing to talk about it was then complemented by topic modelling of answers of respondents in a survey carried out on nationally probabilistic sample. The application of this algorithmic approach, “blending /…/ an automated analysis with human-supervised interpretation” (Brookes and McEnery, 2019) proved the relevance of “the interplay of computational and statistical measures with human-led, theory-sensitive interpretation (Brezina, 2018) in the cultural policy context. Finally, we discuss the possibilities opened up to cultural policy evaluation by Multiple Correspondence Analysis, as yet another type of exploratory technique used widely in the cultural field.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet pozivaju na međunarodnu znanstvenu konferenciju: Uloga sporta u društvu: Žene, sport i društvene promjene  koja će se održati u Zagrebu 15. i 16. 12. 2023.

Pozivaju se znanstvenice i znanstvenici da do 1. 10. 2023. pošalju sažetke izlaganja iz širokog spektra tema i pitanja koja se odnose odnos roda i sporta, a više informacija o samoj konferenciji nalaze se na stranici Kineziološkog fakulteta. 

Prijava je moguća korištenjem ove poveznice.

Kao predstavnici Hrvatskog sociološkog društva, Branko Ančić i Jaka Primorac sudjelovali su u radu Vijeća nacionalnih asocijacija te u izbornom procesu novog vodstva International Sociological Association (ISA), koja je održana u sklopu jubilarnog XX. svjetskog kongresa sociologije u Melbourneu. Sudjelovali su i na više sastanaka s novoizabranim vodstvom, a u vezi daljnje suradnje i jačanja uloge HSD-a u ISA-i.

Novo predsjedništvo Hrvatskog sociološkog društva, izabrano na Izbornoj skupštini HSD-a 19. svibnja 2023. u Splitu, održalo je 20. lipnja preko platforme Zoom svoju prvu sjednicu.

Sjednici, uz ispriku, nisu nazočili Simona Kuti i Sven Marcelić, dok je dosadašnji predsjednik Branko Ančić bio nazočan za prve dvije točke dnevnog reda (Osvrt na prethodno razdoblje i aktivnosti HSD-a te Izvještaj o financijama). Marko Mustapić je u ime HSD-a zahvalio kolegi Ančiću na predanom radu i vođenju udruge u prethodnom razdoblju. Anja Gvozdanović razriješena je funkcije likvidatorice udruge na koju je potom izabran Marko Marelić.

U nastavku sjednice vodila se konstruktivna rasprava u kojoj je postojeće financijsko stanje udruge ocijenjeno zadovoljavajućim, uz potrebu da se razmisli o dodatnim izvorima financija. Postignut je dogovor da se, uz fizičke, održavaju i online sjednice Predsjedništva zbog činjenice da je jedna članica predsjedništva sa Sveučilišta u Splitu, dok su dva člana sa Sveučilišta u Zadru, odnosno Sveučilišta u Rijeci.

Tijekom rasprave je iskazana potreba modificiranja uloge i načina rada sekcija HSD-a te je zaključeno kako je nužna bolja koordinacija rada sekcija, kao i dinamika njihovog rada. Zbog toga će se nakon ljetnih praznika organizirati sastanak Predsjedništva i voditelj(ic)a sekcija. Pritom je Rašeljka Krnić iskazala namjeru da se u rujnu osnuje Sekcija za subkulture, dok bi Dragan Bagić pokrenuo Sekciju za primijenjenu sociologiju. Zaključeno je i da se s voditeljicama podružnica dogovore i održe sastanci u podružnicama Split, Zadar i Osijek.

Kao jedan od ključnih nedostataka u radu udruge – jednoglasni zaključak Predsjedništva – je nedovoljno kvalitetna komunikacija s članstvom i javnošću. U tom smjeru se web stranica i FB profil HSD-a moraju modernizirati te angažirati suradnika/cu ili suradnike/ce za tehničko obavljanje tog posla, uz pomoć koordinatora iz Predsjedništva.

Na kraju sjednice izneseno je nekoliko prijedloga budućih aktivnosti udruge, među kojima izdvajamo potrebu organiziranja sastanka s voditelji(ca)ma socioloških studentskih udruga, s nastavnicima sociologije u udruzi te sa sveučilišnim odsjecima za sociologiju. Također, zaključeno je kako bi u narednom razdoblju trebala snažnija podrške prijevodima stranih socioloških tekstova te da se, uz redovno održavanje Nacionalnog sociološkog kongresa, provjere i mogućnosti suradnje sa sociološkim udrugama u susjednim zemljama, a s ciljem organiziranja međunarodnog znanstvenog skupa, koji bi u fokusu imao društvene procese i fenomene u ovom dijelu Europe.

U srijedu, 29. ožujka 2023. s početkom u 18 sati, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar, održat će se razgovor na temu „Mračna strana otpornosti civilnog društva“.

Brojne organizacije civilnog društva svojim radom daju vrijedan doprinos unapređenju otpornosti pojedinaca i zajednica. No, što sve jača odnosno slabi otpornost samih tih organizacija, posebno u kriznim situacijama kao što je to bila COVID-19 pandemija? Na ovoj Javnoj sociologiji, izlagačice će se tim pitanjem baviti temeljem intervjua koje su provele s predstavnicima organizacija civilnog društva iz područja ženskih ljudskih prava, obrazovanja, mentalnog zdravlja mladih, okoliša i kulture. Iako čimbenici „organizacijske otpornosti“, shvaćene kao sposobnost za uspješno ispunjavanje misije organizacije, obično uključuju pozitivne karakteristike organizacija kao što su dostatno financiranje ili pak suradnički međuljudski odnosi, u predavanju će se posebna pažnja posvetiti negativnim aspektima otpornosti. Najčešće se tako otpornost organizacije postiže nauštrb osobne dobrobiti radnika i radnica. Time se otvara rasprava je li se dobrobit zajednice kroz rad organizacija civilnoga društva ostvaruje na (samo)iskorištavanju i izrabljivanju radnika i radnica u tom sektoru?

Poštovane kolegice i kolege,

Čast nam je i veliko zadovoljstvo pozvati vas na predavanje dr. sc. Siniše Maleševića, redovitog profesora University Collegea u Dublinu pod naslovom „Što je nacionalizam?“. Predavanje će se održati u ponedjeljak 7. studenoga 2022.g. u 18h u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Frankopanska 5a, Zagreb.

Profesor Siniša Malešević diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je na Sveučilištu Lancaster u Ujedinjenom Kraljevstvu a doktorat iz područja sociologije je stekao na Sveučilištu College Cork. Redoviti je profesor sociologije i predstojnik Odsjeka za sociologiju University Collegea u Dublinu te viši znanstveni suradnik u Nacionalnom konzervatoriju umjetnosti i obrta u Parizu. Njegovi glavni znanstveni interesi uključuju istraživanja rata i nasilja, etniciteta, nacija-država, nacionalizma, ideologija, socioloških teorija i komparativne historijske sociologije.
Prestižne svjetske akademske izdavačke kuće objavljuju knjige Siniše Maleševića, a ovdje navodimo recentne naslove: Why Humans Fight: The Social Dynamic of Close-Range Violence (Cambridge UP, 2022); Comparative Sociological Theory (Sage, 2021) i Classical Sociological Theory (Sage, 2021) u koautorstvu sa S. Loyalom; Grounded Nationalisms: A Sociological Analysis (Cambridge UP, 2019., počasno priznanje, 2020. dodijeljena Nagrada Stein Rokkan), Nation-States and Nationalisms: Organization, Ideology and Solidarity (Polity, 2013), The Sociology of War and Violence (Cambridge UP, 2010, reprint 2012). Knjige su mu prevođene na svjetske jezike: arapski, albanski, francuski, hrvatski, indonezijski, japanski, kineski, perzijski, portugalski, turski, ruski, srpski i španjolski.
Američka sociološka asocijacija proglasila je njegovu knjigu The Rise of Organized Brutality (2017) najboljom knjigom iz oblasti nasilja, rata i mira. Autor je više od 120 znanstvenih članaka i poglavlja u knjigama.
Profesor Malešević je gostovao na poznatim europskim sveučilištima poput London School of Economics, te na sveučilištima u Uppsali, Amster­damu i Bruxellesu te je održao više od 160 pozvanih predavanja širom svijeta. Član je Kraljevske irske akademije znanosti (Royal Irish Academy, 2010.), kao i Europske akademije (Academia Europaea, 2014.) te Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (2012.).

Veselimo se vašem dolasku!