Komemorativni sastanak u spomen na akademika Ivana Cifrića

Poštovane, poštovani,
u prilogu Vam dostavljamo poziv na komemorativni sastanak posvećen životu i djelu što ga je za sobom ostavio akademik Ivan Cifrić.
Sastanak priređuje Razred za društvene znanosti HAZU, u srijedu, 20. studenoga 2019. u 12 sati, u velikoj sjedničkoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Trgu N. Š. Zrinskog 11 u Zagrebu.
Sastanak će otvoriti akademik Gordan Družić, tajnik Razreda, a o životu i djelu akademika Cifrića govorit će akademik Davorin Rudolf i prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem.
S poštovanjem,
HAZU

 

Prilog je dostupan na sljedećoj poveznici: Komemorativni sastanak u spomen akademiku Ivanu Cifriću_20 11 2019

Poziv na javno predavanje: Prof. Franka Welza “Sociology in Contemporary Society”, Zagreb, četvrtak 21. 11. 2019. u 18.00 sati

Poštovane kolegice i poštovani kolege,

iznimno nam je zadovoljstvo uputiti Vam pozivnu notu na javno predavanje koje će u suorganizaciji Sekcije za teorijsku sociologiju Hrvatskoga sociološkog društva i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom „Sociology in Contemporary Society“ održati prof. Frank Welz (Innsbruck University, Faculty of Social and Political Sciences). Naznačeno predavanje uz, dakako, popratnu diskusiju će se održati u četvrtak 21. 11. 2019. u 18.00 sati Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika (Frankopanska 5A, Zagreb).

Prof. Frank Welz renomirani je sociolog koji je publicirao mnoštvo radova iz tematskih područja sociološke teorije, sociologije kulture, posebice prava, te povijesti sociologije. U središtu njegovoga istraživačkog interesa primarno je teorijsko propitivanje krucijalnih značajki makro-historijskih promjena, napose aktualne transformacije suvereniteta. Također, intelektualno je zaokupljen razvijanjem i inkorporiranjem pristupa „historijske epistemologije“ u sociologiju. Trenutno se bavi „teorijom društvenog djelovanja“ pod čime se podrazumijeva pomno seciranje te apliciranje teorija i koncepata autora poput Foucaulta, Bourdieua i drugih.

Između brojnih odgovornih funkcija kojih je (bio) nositelj, valja izdvojiti da je u razdoblju od 2015. do 2017. obnašao mandat predsjednika Europske sociološke asocijacije.

Veselimo se Vašem dolasku i prilogu diskusiji!

Uz izraze štovanja te uz lijepi pozdrav,

Doc. dr. sc. Krešimir Žažar, voditelj Sekcije za teorijsku sociologiju HSD-a

Predstavljanje knjige “Evropska krajnja desnica (1945-2018)” Jove Bakića, 15.11. u 18h, Zagreb

Poštovane kolegice i kolege,

Hrvatsko sociološko društvo sa zadovoljstvom Vas poziva na predstavljanje knjige Evropska krajnja desnica (1945-2018) sociologa doc.dr.sc. Jove Bakića koje će se održati u petak, 15. studenog 2019. s početkom u 18 sati u Showroom Galerije Nove, ulica Nikole Tesle 7 (dvorište) Zagreb.

Razgovor s uvaženim autorom moderirat će doc. dr. sc. Dario Čepo (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Nadamo se da ćete nam se pridružiti na predstavljanju ove vrlo zanimljive i aktualne knjige kao i da ćete pozivnicu proslijediti zainteresiranim kolegicama i kolegama.

Srdačan pozdrav,

Predsjedništvo HSD-a

Predavanje: “Život između brige i socijalne stigme: narativi otpora majki dece obolele od retkih bolesti”, 14. 11. 2019., 19h, Zagreb

Poštovane kolegice i kolege,

S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na predavanje izv. prof. dr. sc. Isidore Jarić, s Filozofskog fakulteta u Beogradu, pod nazivom: “Život između brige i socijalne stigme: narativi otpora majki dece obolele od retkih bolesti” u organizaciji Sekcije “Žena i društvo”.
Predavanje će se održati u četvrtak, 14. studenog 2019. s početkom u 19 sati u Društvu sveučilišnih nastavnika, Frankopanska 5a, Zagreb.

Sudbinu dece obole od retkih bolesti i teret socijalne stigme sa obolelima dele, članovi njihovih porodica. U najvećem broju slučajeva taj teret preuzimaju majke. U istraživanju se polazi od pristupa konceptu majčinstva kao kulturnog konstrukta koji u sebi nosi značajan transformacijski potencijal koji se realizuje kroz kumulativni efekat mnoštva partikularnih promena i iz njih proisteklih mogućih tački otpora sistemskoj i sistematičnoj diskriminaciji obolelih od retkih bolesti.

Do pre dvadeset godina zvanična medicina i društvene nauke isključivo su istraživale slabosti i uzroke bolesti pojedinca i porodice, potpuno zanemarujući njihove unutrašnje snage i potencijale. U tom smislu, u ovom istraživanju se uvođenjem koncepta socijalne rezilijentnosti, pomera focus od tradicionalne usmerenosti na defekt i patologiju ka savremenom fokusu na unutrašnje resurse aktera, njihove snage i potencijale. Istraživanje nastoji da razume i mapira neophodne duštvene preduslove koji omogućavaju da se intrinzični kapaciteti majki i njihovih porodica na konstruktivan način podrže, podstaknu i razviju, kako bi problemi koji deluju razarajuće na integritet individue(a) i/ili porodice mogli da budu prevaziđeni.

Istraživanje nastoji da razume unutrašnju realnost onih čiji su životi obeleženi stigmom koja se vezuje za različite vrste retkih bolest, kao i da se njihovi glasovi učine vidljivim, a njihovi realni zdravstveni, socijalni, obrazovni i razni drugi problemi prepoznaju, mapiraju, sistematizuju, politički i društveno artikulišu i ponude eventualne smernice koje će voditi njihovom ublažavanju i/ili razrešavanju u budućnosti.

Socijalna podrška je od suštinskog značaja za društvenu integraciju i emotivno blagostanje pojedinaca, pa tako i onih čiju realnost oblikuju socijalni žigovi retkih bolesti. Važan aspekt te socijalne podrške je veličina mreže podrške na koju se individua može osloniti. U tom smislu zamerke koje iznose majke dece obolele od retkih bolesti na račun različitih društvenih podsistema koji se oglušuju o njihove i potrebe njihove dece, ignorišu ih ili jednostavno proizvode diskurse u kojima racionalizuju vlastito disfunkcionalno ponašanje treba shvatiti krajnje ozbiljno. Jer, integralni deo mreže podrške svakog člana jednog društva moraju biti i različite socijalne institucije čija je osnovna društvena misija da odgovore na potrebe građana zbog kojih su i napravljene, i to svih građana bez izuzetka.

Isidora Jarić. Sociološkinja. Vanredna profesorka na Odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Priredjivačica je zbornika radova:  Bolonjska reforma visokog školstva u Srbiji: Problemi, dileme, očekivanja i strahovi  nastavnog osoblja na Beogradskom univerzitetu (Institut za filozofiju i društvenu teoriju i IP Filip Višnjić, Beograd, 2010) i Politike roditeljstva (Institut za sociološka istraživanja, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2015). Koautorka, zajedno sa Zagorkom Golubović, knjige  Kultura i preobražaj Srbije: Vrednosna usmerenja građana u promenama posle 2000. godine (Službeni glasnik i Res publika, Beograd, 2010) i autorka knjiga Javni i skriveni kurikulumi (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2014) i Roditeljstvo pod rizikom: Sociokulturna analiza stigmatizacije obolelih od retkih bolesti (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2017). 

Predstavljanje knjige “Evropska krajnja desnica (1945-2018)” Jove Bakića, 5.7. u 18h, Zagreb

Poštovane kolegice i kolege,

Hrvatsko sociološko društvo sa zadovoljstvom Vas poziva na predstavljanje knjige Evropska krajnja desnica (1945-2018) sociologa doc.dr.sc. Jove Bakića koje će se održati u petak, 5. srpnja 2019. s početkom u 18 sati u SKD Prosvjeta, Preradovićeva 18/1, Zagreb.

Razgovor s uvaženim autorom moderirat će doc. dr. sc. Dario Čepo (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Nadamo se da ćete nam se pridružiti na predstavljanju ove vrlo zanimljive i aktualne knjige kao i da ćete pozivnicu proslijediti zainteresiranim kolegicama i kolegama.

Srdačan pozdrav,

Predsjedništvo HSD-a

HSD objavljuje natječaj za dodjelu Naknade putnih troškova koja se financira iz Fonda budućnosti HSD-a

Naknada putnih troškova dodjeljuje se za financiranje troškova izlaganja na znanstvenim konferencijama ili kongresima ili za pohađanje zimskih/ljetnih škola i znanstvenih radionica u Hrvatskoj i inozemstvu. Prednost će imati kandidati koji putuju u inozemstvo.
 
Na natječaj se mogu prijaviti znanstveni novaci/inje, asistenti/ice, viši asistenti/ce i studenti/ice diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija sociologije u Hrvatskoj ili inozemstvu, a koji su članovi HSD-a. Kandidati se mogu prijaviti za financiranje maksimalno jedne konferencije/kongresa/radionice/ljetne/zimske škole koja je ili bila održana u razdoblju od 01. listopada 2018. do datuma objave natječaja ili koja će se održati u razdoblju nakon objave natječaja do 30. rujna 2019.godine.
 

Zaprimljene zahtjeve vrednovat će komisija imenovana od strane HSD-a. Pri razmatranju zahtjeva u obzir će se uzeti relevantnost konferencije/kongresa/radionice/škole za znanstveno usavršavanje studenta/ice (primjerice, značaj konferencije ili kongresa, tematska vezanost uz studentov rad ili stjecanje vještina potrebnih za istraživanje).

Zahtjev za dodjelu naknade putnih troškova treba uključivati:

1) Popunjeni prijavni obrazac za putnu stipendiju;
2) Potvrdu o održanom izlaganju ili sudjelovanju na zimskoj školi ili radionici (npr. kopiju iz knjige sažetaka ili programa ili kopiju certifikata o izlaganju ili sudjelovanju), odnosno potvrdu o radu prihvaćenom za izlaganje ili o dobivenom mjestu u ljetnoj školi ili radionici (npr. kopiju pisma ili e-maila primitka);
3) CV / životopis.

Prijavni obrazac nalazi se ovdje.

Rok za dostavu zahtjeva sa svim prilozima je 7.7.2019. 

Zahtjev se dostavlja u jednom primjerku na Hrvatsko sociološko društvo, Amruševa 11, 10000 Zagreb, sa naznakom ‘Za natječaj’ te elektronski na: info@hsd.hr

Nepotpuni ili zakašnjeli zahtjevi neće se razmatrati.

 
O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od dva tjedna od dana završetka natječaja.

Više o Fondu budućnosti HSD-a i Pravilniku za dodjelu naknade putnih troškova možete pročitati na sljedećoj poveznici.

 

Predavanje: Transformacija obiteljskih normi u transnacionalnom svijetu, 6.6.2019., 18h

S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na predavanje dr.sc. Tanje Vučković Juroš ‘Transformacija obiteljskih normi u transnacionalnom svijetu’ koje će se, u organizaciji Hrvatskog sociološkog društva, održati 6. lipnja 2019. s početkom u 18h u Društvu sveučilišnih nastavnika, Frankopanska 5a, Zagreb.

U svom predavanju dr. sc. Tanja Vučković Juroš će izložiti glavne rezultate istraživačkog projekta TransNorm. Ovim projektom su ispitivana iskustva lezbijki, gejeva i biseksualnih (LGB) osoba iz Srednje i Istočne Europe koji su trenutno u braku i/ili odgajaju djecu s istospolnim partnerom u Belgiji ili Nizozemskoj – prvim dvjema državama na svijetu koje su priznale istospolne brakove i koje trenutačno jamče sva roditeljska prava istospolnim parovima. Ovim se projektom željelo vidjeti kako je preseljenje iz države s restriktivnim LGB zakonodavstvom u državu u kojoj je postignut viši stupanj LGB jednakosti utjecalo na svakodnevni život LGB osoba. Također se analiziralo i kako su obitelji koje su LGB migranti zasnovali u Belgiji i Nizozemskoj doživljavane i prihvaćene od strane članova njihove uže i šire obitelji i prijatelja u domovini.
Stoga je ova studija, osim intervjua s LGB migrantima, također uključivala i intervjue s njihovim roditeljima, braćom i sestrama te bliskim prijateljima koji još uvijek žive u društvima Srednje i Istočne Europe u kojima je istospolni brak zabranjen Ustavom i gdje je roditeljstvo istospolnih partnera podvrgnuto nebrojenim preprekama. Projekt je financirala Europska komisija sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije EU-a Obzor 2020 u sklopu Marie Skłodowska-Curie individualne stipendije.

Dr.sc. Tanja Vučković Juroš doktorirala je sociologiju na Sveučilištu u Indiani u Bloomingtonu, SAD. Od 2009. do 2016. godine radila je na Katedri za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istraživački projekt TransNorm vodila je u Interdisciplinarnom istraživačkom centru za obitelj i seksualnost (CIRFASE) Katoličkog sveučilišta Louvain (Université catholique de Louvain, UCLouvain), Louvain-la-Neuve, u Belgiji od 2017. do 2019. godine.

Poziv članicama i članovima HSD-a na Izbornu skupštinu

Poštovane kolegice i kolege,

Pozivam Vas na Izbornu skupštinu HSD-a, u četvrtak 11.4. 2019.g. s početkom u 18:15h u Staroj gradskoj vijećnici, Ćirilometodska 5.

Predložene su sljedeće točke dnevnog reda:

Izbor ovjerovitelja/ica zapisnika

1. Izvještaj o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog sociološkog društva u proteklom razdoblju
2. Usvajanje financijskog plana Hrvatskog sociološkog društva za 2019.g.
3. Godišnji izvještaj urednika časopisa i biblioteka u izdanju i suizdanju HSD-a (časopis Revija za sociologiju, časopis Socijalna ekologija i Biblioteka Razvoj i okoliš, časopis Polemos, Sociološka biblioteka)
4. Godišnja izvješća rada Sekcija
5. Godišnji izvještaj rada Podružnica
6. Razrješenja Predsjedništva, Suda časti, tajnice HSD-a, likvidatora te urednika/ica i uredništva biblioteke i časopisa kojima je HSD (su)izdavač.
7. Predstavljanje kandidata/kinja i programa za Predsjedništvo HSD-a
8. Izbor Predsjedništva, Suda časti i tajnika/ice HSD-a, likvidatora te urednika/ica i uredništva biblioteke i časopisa kojima je HSD (su)izdavač.
9. Usvajanje Etičkog kodeksa HSD-a
10. Razno.

Izvještaji o kojima će se raspravljati na Skupštini dostavljeni su putem elektronske pošte.

Nadam se da se vidimo u što većem broju!

Srdačan pozdrav,

Jasminka Lažnjak

VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva ‘Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti’

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati vas na VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva ‘Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti’ koji će se održati 11. i 12. travnja 2019. godine u Staroj gradskoj vijećnici Grada Zagreba, Ćirilometodska 5.

Više o izlaganjima pročitajte u knjizi sažetaka, a njihov raspored u programu skupa.

Ulaz za publiku je slobodan.

Nakon prvog radnog dana 11.4., od 18.15h pozivamo Vas na Izbornu skupštinu HSD-a, također u Staroj gradskoj vijećnici, a potom i na domjenak u Staroj vuri, Opatička 20.

Veselimo se vašem dolasku!

Jasminka Lažnjak

predsjednica HSD-a

Ivan Burić

predsjednik Programskog odbora kongresa