Rudi Supek (1913. – 1993.) trajna je figura hrvatske intelektualne baštine. Supek je svoj akademski put započeo diplomiravši psihologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat znanosti stekao je na uglednom pariškom sveučilištu Sorbonne.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Supek je je postao članom francuskog pokreta otpora te je odlikovan nositeljem legije časti i činom pukovnika. Bio je i zatvorenik koncentracijskog logora Buchenwald kod Weimara.

Nakon rata, Supek se vratio svojoj strasti – znanosti. Postao je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je odigrao ključnu ulogu u osnivanju Odsjeka za sociologiju 1963. godine. Napisao je prvi sociološki udžbenik za gimnazije, proširujući znanje o društvu među mladima.

Objavio je niz značajnih djela koja su obogatila područja psihologije, filozofije i sociologije. Neka od njegovih najznačajnijih djela uključuju “Psihologija građanske lirike” (1952.), “Sociologija i socijalizam” (1966.) i “Grad po mjeri čovjeka” (1987.). Supek je privukao pozornost i surađivao s vodećim svjetskim intelektualcima poput Jürgena Habermasa, Ericha Fromma i Zbigniewa Brzezinskog. Bio je jedan od suosnivača časopisa Praxis te poznate Korčulanske ljetne škole.

Supek je ostavio neizbrisiv trag ne samo kao intelektualac, već i kao heroj, učitelj i inspiracija. Njegova strast prema znanju i hrabrost u suočavanju s izazovima čine ga nezaboravnom figurom u svijetu sociologije i filozofije.