Kongres HSD-a posvećen je temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti. Još 1974. godine naš ugledni sociolog Srđan Vrcan objavio je knjigu „Društvene nejednakosti i moderno društvo“ u kojoj je zaključio da je nejednakost u suvremenim društvima sistemske i strukturalne naravi, složena i višedimenzionalna pojava Istaknuo je da egalitarno usmjerena društvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnološki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti. Vrcan nadalje ukazuje kako ekonomski rast koji bi načelno svima trebao povećati bogatstvo ne ublažuje nejednakosti, a pritisak prema preraspodjeli nema učinka odnosno razlike se ne čine manje važnim ako svi dobivaju više. Iako društvene nejednakosti nisu bile u fokusu istraživanja hrvatske sociologije u posljednjim desetljećima, eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociološka istraživanja prema analizi strukture i dinamike društvenih nejednakosti kao temeljnih socioloških koncepata.
Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja društvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja „Kapital u 21. stoljeću“ 2014. godine koja je vrlo brzo proglašena ekonomskom knjigom desetljeća. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati nasljeđivanjem, a manje svojim radom. Sociologija je razvila različite pristupe fenomenu drastičnog porasta nejednakosti u društvu uz konsenzus kako je to vjerojatno najvažniji problem suvremenog društva. Jedan dio sociologa poput M. Burawoya predlaže povratak sociološkoj tradiciji kojoj je civilno društvo u središtu interesa, a analizu temelji na kritici komodifikacije, marketizacije i financijalizacije društva. On polazi od dva različita pogleda na društvene nejednakosti nakon ekonomske krize 2008. izvan sociologije, jedan je pape Franje koji naglašava problem isključenosti iz tržišnog društva, a drugi ekonomista T. Pikettyja koji se bavi nejednakom uključenosti u tržišno društvo. S druge strane sociolozi poput U. Becka smatraju da je transformaciju i reprodukciju društvenih klasa u 21. stoljeću potrebno promatrati u odnosu na distribuciju dobrog i lošeg i time povezanih sistemskih rizika. Rizik se ne može svesti samo na životne šanse individua, a sociologija ne bi trebala previdjeti rizike povezane s državom, znanošću, upravljanjem masovnim medijima, novim korporativnim ulogama, zakonom i društvenim pokretima. Britanski sociolog Goldthorpe pak ističe važnost povratka sociološkim konceptima statusa i klase u analizi nejednakosti naglašavajući razlike u ekonomskom i sociološkom pristupu istraživanja fenomena nejednakosti. Dok se ekonomski pristup fokusira na značajke pojedinaca kao što su prihod, bogatstvo i obrazovanje, sociološki pristup karakterizira koncept nejednakosti u relacijskom smislu kao društveni status i klasnu pripadnost, odnosno u smislu društvenih odnosa unutar kojih je individua manje ili više privilegirana. Klasa se tako definira društvenim odnosima unutar pozicije na tržištu rada u odnosu na sigurnost, stabilnost i očekivanost dohotka. Posebno je važno istaknuti istraživanje strukture nejednakosti u smislu višedimenzionalnosti stratifikacije.
Pozivamo Vas da se uključite u rad Kongresa koji ima za cilj odgovoriti na aktualna pitanja hrvatskog društva, ali i našeg regionalnog okruženja. Predlažemo sljedeće teme za raspravu, ali i drugi aspekti problema vezani uz temu Kongresa su dobrodošli:
- Oblici nejednakosti i društvena isključenost: rodne, obrazovne, prostorne, etničke i religijske nejednakosti
- Društvena i klasna struktura u perspektivi sociologije nejednakosti
- Nove i stare nejednakosti
- Nove nejednakosti u EU i migrantska kriza
- Koliko je članstvo Hrvatske u EU djelovalo na strukturu i dinamiku nejednakosti?
- Metodologijski izazovi istraživanja društvenih nejednakosti i društvene strukture
- Digitalna i tehnološka nejednakost
- Kakva je dinamika rasta društvenih nejednakosti u post tranzicijskim uvjetima, ima li razlika između zemalja u regiji?
- Kako su tri osnovna procesa tranzicije, liberalizacija, privatizacija i demokracija, djelovali na porast nejednakosti? Kako interpretirati nejednakosti u regiji u odnosu na svijet?
- Kakva je povezanost društvene moći i bogatstva?
- Kako izgraditi pravednije društvo i koja je uloga društvene solidarnosti u izgradnji takvog društva?
- Prosvjedi protiv nejednakosti
- Kako okolišne krize poput elementarnih nepogoda pojačavaju društvene nejednakosti?