Hrvatsku danas karakterizira niska razina povjerenja u društvene institucije poput pravosuđa, Sabora, političkih stranaka, kao i jačanje populističkih stremljenja i populističkih pokreta. Uz jačanje populističkih tendencija u političkoj sferi sve više se potenciraju i ideološke podjele te političko-vrijednosne polarizacije. S druge strane, sportske pa i humanitarne manifestacije nerijetko se koriste kao primjeri nacionalnog jedinstva.

Postavlja se pitanje što sve otežava socijalnu koheziju i onemogućuje pokretanje društvenih reformi i rješavanje problema poput ekonomske nerazvijenosti, sporog rasta životnog standarda, stagnantnog siromaštva u pojedinim društvenim slojevima, korupcije i klijentelizma. Karakterizira li naše društvo porast netolerancije, nacionalizma i homogenizacije, u kojoj su mjeri populističke politike posljedica takvih pojava? 

Interes akademske zajednice za ponovno propitivanje koncepta socijalne kohezije označava vraćanje teorijama integracije i diferencijacije u fokus analiza društvenih znanosti. Istraživanja su se zbog toga okrenula pitanjima utjecaja različitosti na participaciju u kolektivnom životu – imaju li etničke, religijske i kulturne razlike negativan efekt na društvenu solidarnost i uzrokuju li eroziju socijalne kohezije?

Saznajte više na poveznici: Program kongresa