Piše: Ivan Roško
Unutar kursa Divided Societies, koji se inače odvija na Inter University Centre (IUC) Dubrovnik, pod ovogodišnjim naslovom Polarisation and the Politics of Division ispitivao se rast političke polarizacije u različitim društvenim kontekstima. Teme kao što su stavovi prema imigraciji; odnosi među etno-nacionalnim skupinama; uloga društvenih mreža i drugih novih tehnologija; novi društveni rascjepi; izborna politika; funkcioniranje državnih institucija u podijeljenom društvu; dinamika političkog nasilja u demokracijama, dominirale su unutar tjedan dana stimulativnog akademskog druženja u osunčanom, svibanjskom Dubrovniku.
Interdisciplinarni program bio je strukturiran oko predavanja, radionica i prezentacija znanstvenih istraživanja. Predavanja i radionice izvodilo je čak sedamnaest vrhunskih stručnjaka i znanstvenika, od Zadra, Ljubljane, Bratislave i Berlina, preko Londona i Dublina, do Detroita i Toronta.
Prezentacije vlastitih istraživanja donosili su i studenti. Palestinsko pitanje, podijeljeni Irak, nacionalni odnosi u Tajvanu, samo su neki od važnih istraživanja studenata koji su te teme otvarali na novi i uzbudljiv način.
Na kursu sam sudjelovao s izlaganjem pod naslovom: Populism in US presidential elections campaigns: Regan, Trump, Biden u sklopu kojeg su analizirane predsjedničke kampanje Ronalda Reagana 1980. i Donalda Trumpa 2016. i 2020., te Joe Bidena 2020. godine, kako bi se utvrdilo koji je od njih bio populistički kandidat, na temelju teorije populizma Jan-Werner Müllera. Iz analize je bilo jasno da su svi kandidati komunicirali porukama populističkog sadržaja, ali da je samo Donald Trump komunicirao anti-pluralističke poruke, koje su srž populizma. Sva trojica kritiziraju elite i pozivaju se na narod, ali na drugačije načine. Za razliku od Ronalda Reagana i Joe Bidena, Donald Trump je konzistentno i često isključivao Druge iz zamišljenog naroda te negirao legitimnost političkih protivnika i oporbenih medija, što čini srž populizma.
Ova konferencija bila je višestruko korisna iz nekoliko razloga. Prije svega zbog zaista različitog spektra usvojenog znanja; teorijskih, metodoloških i faktografskih, o podjelama u društvima u različitim kontekstima, posredovane zanimljivim predavanjima i metodološkim vježbaonicama koje smo imali prilike slušati. Također, zbog razmjene razmišljanja s profesorima i starijim (prvenstveno doktorskim) studentima, od kojih su brojna bila korisna za trenutno istraživanje populizma o kojem sam izlagao, te za pisanje doktorske disertacije (o nacionalizmu u hrvatskom kontekstu). Za potrebe doktorata to su osim studenata prvenstveno bili Srđan Vučetić, Daphne Winland, Nikola Petrović. Korisne komentare na istraživanje populizma u SAD-u također su dali Daphne Winland te Nikola Petrović, a posebno profesor Brad Roth. Vrlo korisno izlaganje za uvid u istraživanje imala je i Mojnica Pajnik, posebno iz aspekta metodologije proučavanja populizma.
Pored znanja, konferencija je bila korisna i za neformalnu razmjenu razmišljanja sa studentima iz Wayne State University u SAD-u, posebno doktorskim studentima iz različitih akademskih i osobnih konteksta, koji se istovremeno bave pitanjima međunacionalne suradnje i sukoba, samoopredjeljenja, nacionalnih društvenih pokreta i slično. Međusobni razgovori i rasprave, uvidi u njihove disertacije, kao i njihovi komentari na moju, dali su novu perspektivu i sigurnost, što će biti važno za daljnje pisanje. Dakako, neformalni kontakti koji ostaju nakon takvih razmjena naravno će neizravno, dodatno doprinijeti obostranom znanstvenom usavršavanju, kao i razmišljanju o društvima i svijetu u kojem živimo.
Croatian 
English