U suorganizaciji Instituta Pilar, Hrvatskog sociološkog društva i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 6. studenoga 2024. održan je simpozij „Nevidljivi gradovi: urbani akteri razvoja jadranske regije“. Na skupu održanom na Filozofskom fakultetu u Splitu raspravljalo se o temama važnim za uspostavu razvojnog okvira jadranske regije koji bi bio adekvatan izazovima današnjeg društvenog konteksta.
U uvodnom izlaganju znanstvenica emerita dr. sc. Inga Tomić-Koludrović (Institut Pilar) govorila je o kulturi kao dimenziji koja je povijesno nedostajala u sociološkim teorijama društvenog razvoja a koju bi svakako trebalo uključiti u raspravu u aktualnom kontekstu. Pritom je obrazloženo zašto je to važno i na koji se način može pristupiti tom zadatku.
Mr. sc. Mirko Petrić (Institut Pilar) potom je, na primjeru Splita, izlagao o novim urbanim konfiguracijama u posttranzicijskim gradovima na jadranskom području te teorijskom kapacitetu sredine da se uhvati u koštac s promjenama koje su nastupile kad je „prostor mjesta“ kao razvojni okvir zamijenjen informatički posredovanim „prostorom tokova“ (Castells).
Dr. sc. Sven Marcelić (Sveučilište u Zadru) analizirao je povezanost razvoja prostorne infrastrukture i političkih preferencija glasača u gradskim područjima Zadra i Splita. Analiza je pokazala da političke preferencije mijenjaju s udaljenošću biračkog tijela od javnih (obrazovnih i zdravstvenih) sadržaja i infrastrukture.
Dr. sc. Marko Mustapić, u radu priređenom u koautorstvu s dr. sc. Geranom-Markom Miletićem (Instituta Pilar), pokazao je pak kako je gradsko područje Makarske oblikovano „propustljivim planovima“ i pritiskom tržišta, te kakve urbane promjene to donosi u povijesnom slijedu razvojnih scenarija.
Dr. sc. Toni Popović (Filozofski fakultet u Splitu) govorio je o urbano-ruralnim vezama u Splitsko-dalmatinskoj županiji iz perspektive policentričnog razvoja, a dr. sc. Augustin Derado (Institut Pilar) i Kristina Dobra (Centar promocije volonterstva i pomoći ranjivim skupinama) o tome kakva je razvojna veza grada i otoka (na primjeru Šibenika i Zlarina).
Petra Marčinko (Art radionica Lazareti) na primjeru participacije građana Dubrovnika u urbanom planiranju izlagala je o pojmu „prava na zajednički grad“.
Skup je završen sintetskom raspravom o obrađivanim temama, u kojoj je najavljeno publiciranje zbornika radova. Uz sudionike/ce, simpozij su pratile studentice i studenti studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Ostale fotografije pogledajte putem HSD Facebook profila.
Croatian 
English