Rad analizira kako se makropolitike evaluacije i produktivnosti prevode u mikro-iskustva pritiska, brige, krivnje, ponosa i sumnje u svakodnevnom znanstvenom radu. U radu su korišteni rezultati istraživanja provedenog na projektu “Društvena odgovornost i profesionalna etika hrvatskih istraživača-RESETH”, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Rad objavljen na hrvatskom jeziku u časopisu Sociologija i prostor namijenjen je hrvatskoj akademskoj zajednici i raspravi.
Uvidi iz fenomenološkog istraživanja među znanstvenicima iz prirodnih, društvenih, biomedicinskih i tehničkih područja pokazuju da odgovornost ne može ostati samo na pojedincu već je potreban jači institucionalni okvir. To znači nekoliko konkretnih promjena:
- Rasteretiti istraživače administracije profesionalizacijom projektne i financijske podrške.
- Uvesti „vrijednosti brige” u kriterije napredovanja, poput mentorstva, timskog rada i zajedničkih doprinosa.
- Proširiti načine vrednovanja rada: uz bibliometriju sustavno vrednovati društveni doprinos, nastavu, popularizaciju znanosti i učinke na javne politike, uz jasne standarde i dokaze.
- Zaštititi epistemičku raznolikost podržavanjem rizičnih, dugoročnih i temeljnih istraživanja te evaluacijom prilagođenom disciplinarnim kulturama.
- Ojačati povjerenje i dijalog između znanstvene zajednice i donositelja odluka kroz trajne forume i obveznu povratnu informaciju pri promjenama kriterija.
Ukratko: sustav treba preuzeti dio odgovornosti kako bi znanstveni rad bio kvalitetniji, pravedniji i društveno relevantniji.
Rad je dostupan na poveznici ovdje. Pratite HSD novosti putem Facebook i LinkedIn profila.
Croatian 
English