Svijet je napustio 2020. godinu sa željom da se više nikad ne ponovi. Pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je već dugo neviđenu krizu čije sve posljedice još nisu u potpunosti jasne. Nema nikakve sumnje da je virus uzdrmao ljudsku civilizaciju na više razina generirajući krizu u zdravstvu i kvaliteti života, ekonomiji i potrošnji, mobilnosti i uslugama, socijalnim pitanjima i ljudskim pravima, te psihološkom stanju i osjećaju zadovoljstva pojedinaca. Mnogi su istaknuli kako se zapravo radi o nastavku odnosno o hiper-realizaciji već uhodanih i duboko ukorijenjenih kriza današnjih društava koja su ignorirala klimatske promjene i brutalnu degradaciju svjetskih ekosustava i prirodnih staništa, kao i sve veću ekonomsku nejednakost i neravnopravnost, krizu demokracije, povjerenja u elite i manipuliranje političkim porukama i vijestima.
Hrvatska globalnu pandemiju prolazi u dva vala. Proljetni val, unatoč šoku zbog „novog normalnog“ i nepoznavanja virusa, potpunog lockdowna, potresa u Zagrebu i osjećaja nesigurnosti, prevladale se poruke solidarnosti, povjerenja, zajedništva i vjere u bolje sutra. Drugi jesensko-zimski val koji još uvijek traje odaje potpuno drugačiju sliku Hrvatske: gubitak povjerenja u Stožer civilne zaštite i državne institucije, porast nepridržavanja propisanih epidemioloških mjera, ograničavanje slobode kretanja i društveno-ekonomskog života, pretrpane bolnice i medicinsko osoblje na rubu snaga te pozicija među najgorima u Europi po broju zaraženih i preminulih. Uz to, drugi val virusa se poklopio i s drugim potresom, ovoga puta na banijskom području s razornijim posljedicama od potresa u Zagrebu i okolici za vrijeme prvog pandemijskog vala. U kratkom smo vremenu svjedočili snažnu promjenu od narativa solidarnosti i povjerenja do narativa nepovjerenja i sukoba. Postavlja se pitanje što se dogodilo u svega par mjeseci?
Poznata je izreka kako je svaka kriza ujedno i prilika. Govori se o nužnosti promjene razvojne paradigme, o važnosti događaja i trenutka da se ne vratimo na tzv. staro normalno, o potrebi transformacije ekonomije i društva, načina na koji se odnosimo prema živom svijetu oko nas. Riječ koja odzvanja postaje otpornost, odnosno postizanje dovoljne razine prilagodbe na vanjske promjene kako bi kao zajednica zadržali zadovoljavajuću razinu funkcioniranja i djelovanja. Hrvatska će kao članica EU testirati i razvijati tu otpornost i održivost kroz primjenu Europskog zelenog plana koji je uslijed krize uzrokovane bolesti COVID-19 i odgovora EU-a na nju integriran u Plan za oporavak EU Sljedeće generacije.
Pozivamo Vas da se uključite u rad ovogodišnjeg kongresa koji ima za cilj problematizirati pitanja održivosti i otpornosti, solidarnosti i pravednosti u hrvatskom društvu uslijed i nakon krize uzrokovane bolesti COVID-19. Isto tako ukoliko želite predstaviti istraživanje koje se odnosi na hrvatsko društvo u predpandemijskom razdoblju slobodno se prijavite. Slijede neke od tema kojima će se baviti Kongres, no i drugi pogledi na glavnu temu su otvoreni za raspravu i prijave izlaganja:
- Društvene posljedice korona virusa
- Nacionalni plan oporavka i otpornosti
- Hrvatska i otpornost na krize
- Regionalne razlike u ponašanju prema virusu
- Političke elite za vrijeme krize
- Utjecaj krize na političke preferencije birača
- Ustav RH i odluke Nacionalnog Stožera civilne zaštite
- Dilema između individualnih prava i kolektivnih potreba
- Razina povjerenje u Hrvatskoj i reakcija na pandemiju
- Utjecaj krize na razne društvene skupine – koje su najpogođenije
- Psiho-socijalni utjecaj krize
- Socijalni kapital u kriznim situacijama
- Generacijska solidarnost
- Potresi tijekom pandemije
- Solidarnost, volonterski rad i pomaganje uslijed krize
- Kultura, mediji i COVID-19
- Tržište rada i promjene uzrokovane pandemijom
- Teorijska promišljanja o post-COVID društvenom razvoju
- Odnos između tržišta i javnog sektora u post-COVID svijetu
- Post-COVID ekonomija – zelena ekonomija, solidarna ekonomija, odrast
- Zdravstvena kriza vs. Ekonomska kriza
- Turizam i COVID-19
- Kvaliteta i dostupnost online obrazovanja
- Izazovi rada od kuće
- Novi oblici komunikacije tijekom pandemije
- Mediji i COVID-19
- Fake news i teorije zavjera
- Oporavak prirode i klime
- COVID-19 i ekološki stavovi i ponašanje
- Pandemija i temporalnost
- Obiteljsko nasilje